baterijsko skladištenje energije

Hrvatska do 2030. želi 250 megavata baterijskih kapaciteta: Potpisano 47 ugovora

Prvim državnim programom podrške u Hrvatskoj potpisano je 47 ugovora sa investitorima u baterijska skladišta, vrednih ukupno 16,3 miliona evra, a realizacijom projekata kapacitet velikih sistema trebalo bi da poraste za 250 megavatsati. Uz državne podsticaje, nove baterijske projekte razvijaju HEP i privatni investitori, dok broj zahteva za priključenje pokazuje sve veće interesovanje za skladištenje električne energije.

Čitaj Još »

Kina drži gotovo polovinu svetskog baterijskog kapaciteta

Globalni kapacitet baterijskog skladištenja porastao je na više od 300 GW, pri čemu Kina sama drži gotovo polovinu svetskog kapaciteta, dok se veliki sistemi povezani direktno na mrežu razvijaju brže od instalacija iza brojila. Nagli rast baterija prati širenje solarne i energije vetra, jer skladištenje omogućava da se proizvedena električna energija koristi i u periodima kada obnovljivi izvori trenutno ne proizvode dovoljno.

Čitaj Još »

Švajcarska trenutno gradi najsnažniji podzemni baterijski sistem vredan više milijardi franaka

Planirano skladište energije u Laufenburgu koristiće redoks protočne baterije kapaciteta većeg od 2,1 GWh kako bi preuzimalo viškove električne energije iz obnovljivih izvora i vraćalo ih u mrežu kada je potražnja najveća. Projekat vredan do pet milijardi švajcarskih franaka povezaće skladištenje energije, AI data centar i sistem daljinskog grejanja, uz očekivano otvaranje oko 300 novih radnih mesta.

Čitaj Još »

Bičakčić: Skladišta za struju veoma unosan biznis

Integracija velikog broja obnovljivih izvora u elektroenergetski sistem BiH može izazvati zagušenja i otežati upravljanje mrežom, zbog čega Bičakčić ističe važnost ulaganja u prenosnu mrežu i baterijska skladišta energije. Baterijski sistemi, prema analizama, mogu doneti značajne prihode kroz tržište pomoćnih usluga i doprinose stabilnosti sistema skladištenjem viškova energije. Elektroprivredne kompanije smatraju se najpogodnijim nosiocima ovih projekata, uz procenjeni povrat investicije od četiri godine.

Čitaj Još »

Bugarska gradi prvu fabriku baterija sa kapacitetom od 15 GWh

Bugarska kompanija IPS otvorila je prvu poluautomatizovanu fabriku baterija i planira da do 2027. godine dostigne ukupni kapacitet proizvodnje od 15 GWh. Projekat uključuje izgradnju još jedne, potpuno automatizovane fabrike od 10 GWh, uz podršku Evropske komisije i partnera iz Poljske. Kada bude u punom pogonu, Bugarska bi mogla da zadovolji do 15% evropskih potreba za skladištenjem energije u baterijama.

Čitaj Još »

Da li su na vidiku avioni bez ugljeničnog otiska?

Letelice koje lete isključivo na solarni pogon su bazirane na fotoelektričnim ćelijama koje prikupljaju sunčeve zrake i akumuliraju ih u baterije. Letelice su veoma lagane, a nazivaju se i pseudosatelitima. Avio-kompanije još ne razmatraju ovu problematiku, jer su svesne da baterije nisu opcija za komercijalne letove najmanje za još jednu deceniju, s obzirom na to da je njihov korisni i plaćeni teret prevelik za let na baterije.

Čitaj Još »
U Hrvatskoj neodrživ sistem podsticaja za OIE

Šta donosi budućnost obnovljivim izvorima energije?

Ukupna svetska potrošnja električne energije će se povećati za oko 10 % do 2050. godine. Uoči Dana planete Zemlje, Maksim Manturov, voditelj investicionog savetovanja u Freedom Finance Europe, istražuje koji su ključni pokretači alternativne energije i koje kompanije menjaju sektor zelene energije.

Čitaj Još »

U Francuskoj rastu kapaciteti za baterijsko skladištenja energije

Već operativni sistemi, zajedno sa onima čiji završetak izgradnje se očekuje do 2023. godine donose Francuskoj potencijalni baterijski kapacitet skladištenja energije od skoro 900 MW. Pored Britanije, koja je sa instalisanim 1,5 GW kapaciteta baterijskog skladištena već ispred Francuske, njihovim stopama kreće i Belgija, koja je najavila ambiciozne projekte vezane za baterijsko skladištenje energije.

Čitaj Još »
Logo

Energija Balkana

Newsletter

Nedeljni pregled vesti