Nove mere Vlade Hrvatske, usmerene na pomoć građanima i preduzetnicima u vreme energetske krize, pokrenule su reakcije stručne i političke javnosti koji opominju sredstvima iz budžeta, a da se taj novac isisava i iz državnih kompanija, poput HEP-a. Koliko dugo će hrvatska elektroprivreda (HEP) moći da izdrži minuse u poslovanju? – pitaju neistomišljenici.
Hrvatska Vlada donela je novi paket mera u cilju ublažavanja posledica rasta cena energije i inflacije za domaćinstva i privredu. HEP ostaje u državnom vlasništvu, a s obzirom da je ova kompanija podnela veliki teret krize, država će joj pružiti finansijsku pomoć i omogućiti dalje investicije, posebno u obnovljive izvore energije.
U Hrvatskoj je prošle godine smanjena potrošnja gasa za 17,4 odsto, što je rekordan pad u protekloj deceniji. Kompanija HEP je najveći domaći potrošač gasa sa, gotovo, polovinom ukupno isporučenih količina, dok je potrošnja Petrohemije 2022. godine smanjena za 71%. U evropskoj gasnoj krizi izvoz gasa iz Hrvatske prošle godine je porastao preko 900%.
Kako bi se obezbedila stabilnost hrvatskog elektroenergetskog sistema u slučaju redukcija, riječka termoelektrana je, posle višegodišnjeg hladnog pogona, ponovo spremna za rad. Termoelektrana neće raditi na mazut, nego na lož-ulje koje je ekološki prihvatljivije.
Hrvatska elektroprivreda (HEP) je ovih dana obavestila potrošače iz kategorije preduzetništva o promeni cena električne energije od 1. marta zbog stope inflacije, mada će one i dalje biti niže u odnosu na cene koje su limitirane Uredbom Vlade. Najveći deo finansijskog tereta zbog realizacije državnih mera pao je, upravo, na HEP i iznosi oko 900 miliona evra, poručuju iz ove kompanije.
Hrvatska elektroprivreda (HEP) pustila je u trajni rad integrisanu solarnu elektranu snage 215 kW, instalisanu na objektima u krugu Termoelektrane-toplane Sisak (TE-TO Sisak). U toku su pripreme za puštanje u probni rad integrisane sunčane elektrane, snage 200 kW u Termoelektrani-toplani Osijek (TE-TO Osijek). U HEP očekuju da će do leta u trajnom pogonu imati deset velikih neintegrisanih solarnih elektrana, a do 2030. godine u suncu i vetru planiraju 700 MW snage.
Evropska unija postigla je dogovor o uvođenju porez na uvozni čelik i električnu energiju koji su proizvedeni u zemljama sa blažim ekološkim propisima Ova šema će se primenjivati i na uvozni vodonik, koji nije bio u izvornom predlogu, ali su ga zastupnici EU-a zagovarali u pregovorima.
HEP planira da u proizvodnom portfelju do 2030. godine poveća udeo obnovljivih izvora za 50 odsto i da u godinama s prosečnim hidrološkim okolnostima godišnju proizvodnju iz OIE unapredi sa sadašnjih šest na devet milijardi kWh. U tom cilju će do 2030. godine u portfolio HEP-a biti uključeno oko 700 MW solarnih elektrana i vetroelektrana i skoro 600 MW u hidroelektranama.
Državni podsticaj investicija u proizvodnju energije iz obnovljivih izvora za mnoge proizvođače prestaje da bude isplativ, pa je njih 66 do sada prevremeno raskinulo ugovore sa Hrvatskim operatorom tržišta energije (HROTE). Hrvatska elektroprivreda (HEP) je jedna od kompanija koja je delimično izašla iz sistema podsticaja.
Na osnovu Pravilnika Hrvatske energetske regulatorne agencije o načinu plaćanja električne energije, obračunski period može biti mesečni ili polugodišnji i svi snabdevači su obavezni da imaju i mogućnost plaćanja prema sistemu polugodišnjeg obračuna, poručila je Hrvatska elektroprivreda (HEP) povodom nedavne presuda po kojoj je ovakav vid obračunavanja i plaćanja struje nezakonit.
