reciklaža

Škotska pokazala kako se recikliraju stare vetroturbine

Nakon tri decenije rada, 26 turbina prve škotske komercijalne vetroelektrane demontirano je, a čak 99,9% njihovih materijala reciklirano je ili ponovo upotrebljeno. Njihov primer pokazuje kako obnova vetroparkova može doprineti cirkularnoj ekonomiji, smanjenju emisija i razvoju lokalne privrede.

Čitaj Još »

Rumunija širi kapacitete za reciklažu solarnih panela

Nova fabrika u Seiniju biće drugo postrojenje u Rumuniji namenjeno reciklaži fotonaponskih panela. Kapacitet od jedne tone na sat omogućiće izdvajanje vrednih materijala poput stakla, aluminijuma i silicijuma, koji mogu biti iskorišćeni u daljim proizvodnim procesima.

Čitaj Još »

Energana u Prahovu pretvara industrijski otpad u energiju

Energana na otpad u Prahovu predstavlja primer povezivanja upravljanja nereciklabilnim otpadom sa proizvodnjom energije. Postrojenje će godišnje moći da obradi do 100.000 tona otpada i proizvede toplotnu energiju za potrebe industrijskih procesa, uz primenu evropskih standarda zaštite životne sredine i doprinos energetskoj efikasnosti i dekarbonizaciji.

Čitaj Još »

Sremska Mitrovica širi primarnu separaciju otpada: 10.500 plavih kanti

Uskoro će slika dvorišta u seoskim sredinama Sremske Mitrovice biti drugačija – uz standardne kontejnere, 10.500 domaćinstava dobiće i plave kante za odvajanje reciklabilnog otpada. Ovaj potez deo je šireg plana gradskog komunalnog preduzeća da sistem primarne separacije, koji već postoji u gradu, proširi na čitavu teritoriju i napravi značajan iskorak ka smanjenju otpada na deponijama.

Čitaj Još »

Kaucija za flaše i limenke u Srbiji: Kako će funkcionisati depozitni sistem od 2027.

Srbija bi tokom 2027. godine trebalo da uvede depozitno-refundni sistem za ambalažu, kojim bi se pri kupovini pića plaćala kaucija od 10 do 15 dinara, vraćena potrošaču nakon povratka prazne ambalaže. Cilj je povećanje stope prikupljanja i reciklaže PET ambalaže, limenki i stakla, budući da postojeći sistem ne daje rezultate potrebne za dostizanje domaćih i evropskih ciljeva.

Čitaj Još »

Krah reciklaže guma u Srbiji

Zbog obustave podsticajnih sredstava i prekida rada reciklera, autoservisi i proizvođači u Srbiji gomilaju otpadne gume, a deo otpada završava i na divljim deponijama. Reciklaža guma kao i drugih vrsta posebnih tokova otpada je zaustavljena već šest meseci.

Čitaj Još »

Biznis i finansije: U Srbiji se reciklira tek 17 odsto prikupljenog otpada, uglavnom ambalažnog

Reciklira se tek manji deo ukupnog otpada, uprkos velikim količinama koje se godišnje generišu, dok nedovoljna primena propisa i slaba infrastruktura dodatno otežavaju sistem. Značajni resursi završavaju na deponijama ili u prirodi, uz procenjeni gubitak od oko 50 miliona evra godišnje. Uvođenje depozitnog sistema vidi se kao ključno rešenje za povećanje reciklaže i motivaciju građana da pravilno odlažu ambalažni otpad.

Čitaj Još »

Kriza u reciklažnoj industriji Srbije

Nakon ukidanja državnih podsticaja, reciklažna industrija u Srbiji smanjila je zaposlenost za 70%, ostavljajući hiljade bez posla. Obustavljen je tretman otpada, pa desetine hiljada tona ostaju nezbrinute. Stručnjaci upozoravaju da bez održivog sistema finansiranja preti ozbiljna ekološka kriza.

Čitaj Još »

MOL Grupa pretvara plastični otpad u proizvode visoke vrednosti

Prvim testom cirkularnog sirovinskog toka u svom petrohemijskom postrojenju u Tisaujvaroš- MOL Grupa je je uspešno završila prvu proizvodnju visokokvalitetnog polietilena (PE) i polipropilena (PP) od sirovine zasnovane na otpadu od plastike nakon upotrebe. Ovo predstavlja veliki korak u okviru strategije SHAPE TOMORROW, kojom MOL Grupa integriše cirkularnu ekonomiju u svoju proizvodnju i pozicionira se kao lider u održivoj petrohemiji u centralnoj i istočnoj Evropi.

Čitaj Još »

Evropska industrija reciklaže plastike pred kolapsom

Rastući pritisak jeftinog uvoza reciklirane plastike i pad potražnje za evropskim reciklatima doveli su do smanjenja kapaciteta i gašenja postrojenja širom EU. Prognoze za 2025. ukazuju na stagnaciju sektora, dok zemlje poput Holandije, Nemačke i Ujedinjenog Kraljevstva spadaju među najpogođenije. Organizacija Recikleri plastike Evrope upozorava da su hitne mere podrške neophodne kako bi se sprečio kolaps industrije koja zapošljava preko 30.000 ljudi i ima ključnu ulogu u ostvarivanju klimatskih ciljeva EU.

Čitaj Još »
Logo

Energija Balkana

Newsletter

Nedeljni pregled vesti