temperatura

Okeani širom sveta su topliji nego ikada – sa dalekosežnim posledicama po planetu

Svetski okeani su ključni sistem za održavanje života i vitalni amortizer za uticaj klimatske krize. Okean stvara 50% kiseonika planete, apsorbuje 25% svih emisija ugljen-dioksida i hvata 90% viška toplote proizvedene navedenim emisijama, prema UN. Temperature svetskih okeana u proteklih par dana su bile najtoplije u istoriji, prema podacima iz klimatskog monitora Evropske unije, što je navelo naučnike da upozore na neposredne i raznolike posledice po planetu.

Čitaj Još »
čovek odgovoran za klimatske promene

Vremenske nepogode u raljama teorija zavera

U današnjoj emisiji Jelica Putniković razgovara sa meteorologom Nedeljkom Todorovićem o vremenskim „prilikama“ – da li je reč o geoinženjeringu, posledicama industrijalizacije i uticaja čoveka na brže zagrevanje planete ili je reč o sasvim prirodnim pojavama, koje su se dešavale i ranije kroz istoriju Zemlje, a na koje, eventualno, utiču neka vasionska dešavanja, poput promena na Suncu?

Čitaj Još »
Da li je čovek spreman da život promeni da bi smanjio klimatske promene?

Klimatski rekordi se nižu, Zemlja u do sada neviđenoj situaciji

Četiri klimatska rekorda oborena do sada ovog leta: najtopliji dan u istoriji, najtopliji jun na svetu, ekstremne toplotne oscilacije mora, rekordno nizak antarktički morski led. „Zemlja je trenutno u, do sada nevidjenoj situaciji, na koju su imali uticaj globalno zagrevanje usled sagorevanja fosilnih goriva, ali i toplotni talasi koji su prouzrokovani globalnim atmosfersko-okeanskim fenomenom El Ninjo“, kaže dr Paulo Cepi, predavač klimatskih nauka na Imperijal koledžu u Londonu.

Čitaj Još »
Planetom haraju požari

Evropa se sprema za još jedan toplotni talas

Intenzivna i produžena serija toplotnih talasa koja je proteklih dana pogodila zemlje južne evrope uticala je da temperature u delovima Grčke, istočne Španije i Sardinije i Sicilije u južnoj Italiji dostignu 45 stepeni celzijusa. Evropski centar za srednjoročne vremenske prognoze (ECMVF) saopštio je na svojoj veb stranici da Evropa doživljava najviše letnje temperature od kako se meri temperatura, jer rastuća „toplotna kupola“ omogućava nakupljanje tople vazdušne mase.

Čitaj Još »

Zabeležena najtoplija nedelja od kada se meri temperatura

Nezvanični podaci američkih istraživača pokazali su da je prošle nedelje u četvrtak prosečna dnevna temperatura planete dostigla rekordne vrednosti u iznosu 17,23 stepena celzijusa. Protekla nedelja se može okarakterisati kao najtoplijom u istoriji jer su zabeležena tri toplotna rekorda u četiri dana. Pre ove izuzetno tople nedelje, rekordne vrednosti temperature Zemlje su zebeležene 2016, kada je u avgustu te godine merenje pokazalo da je globalna prosečna temperatura dostigla 16,92 stepena celzijusa.

Čitaj Još »

Globalno zagrevanje će prisiliti milijarde ljudi na migraciju

U područjima izloženim visokim temperaturama živi 60 miliona ljudi. Sa svakim stupnjem porasta globalne temperature od 0,1C iznad 1,2C globalnog zagrevanja izazvanog ljudskim faktorom, dodatnih 140 miliona ljudi je ugroženo. Ukoliko globalna temperatura nastavi da raste do 2,7 stepeni Celzijusa, globalno zagrevanje, u kombinaciji sa rastućom populacijom će ugroziti 2 milijarde ljudi do 2030. i 3,7 milijardi do 2090. godine.

Čitaj Još »

Neviđene temperature i suša u Evropi

Visoke temperature, suša, povlačenje glečera: 2022.godine je bila rekordna godina u Evropi. To pokazuje izveštaj evropske službe Kopernik, koja je zadužene za praćenje klime. Rekordi su postavljeni i po sunčevom zračenju, povlačenju glečera u Alpima i broju dana sa ekstremnim vrućinama u zemljama južne Evrope.

Čitaj Još »

Klimatski fenomeni El Ninjo i La Ninja prete izuzetno visokim letnjim temperaturama

Stručnjake za klimatske promene zabrinjava što prognoze predviđaju da će velike promene krenuti još od ovog leta.kao ekstremene vrućine i opasni tropski cikloni. La Ninja i El Ninjo su prirodni fenomeni u tropskom Tihom okeanu; La Ninja manifestuje temperature niže od prosečnih, dok El Ninjo donosi temperature mnogo veće od prosečnih. Oba imaju veliki uticaj na vremenske prilike širom sveta.

Čitaj Još »

OIE – previše vrućeg vazduha

Hladno vreme je sve manje zastupljeno. Znatno više ljudi umire od hladnoće nego od vrućine. Toplotni talasi danas nisu češći nego što su bili početkom prošlog veka. Štaviše, zahvaljujući boljim i pravovremenijim upozorenjima, boljim građevinskim strukturama, boljim transportnim sistemima i boljim medicinskim tretmanima, broj smrtnih slučajeva od vremenskih katastrofa, kao što su poplave, opao je za skoro 99% u poslednjih 100 godina. Problemi su stvarni – ali i rešenja.

Čitaj Još »
Logo

Newsletter

Najnovije Vesti

Logo

Energija Balkana

Newsletter

Nedeljni pregled vesti