Treba vežbati najmanje pet sati nedeljno da bi se sprečio rak

Više od 46.000 slučajeva raka godišnje u SAD moglo bi biti sprečeno ako bi Amerikanci ispunili normu od pet sati nedeljne fizičke aktivnosti. Studija procenjuje broj slučajeva raka koji se pripisuju fizičkoj neaktivnosti na osnovu mesta raka (dojke, endometrijuma, debelog creva, želuca, bubrega, adenokarcinoma jednjaka i mokraćne bešike).

Novi izveštaj otkriva da bi se više od 46.000 slučajeva raka godišnje u SAD moglo sprečiti ako bi Amerikanci ispunili normu od pet sati nedeljno preporučenih smernica o fizičkoj aktivnosti.

Najnoviji podaci istraživanja, objavljeni u časopisu Medicine & Science in Sports & Exercise pokazuju da 3% svih slučajeva raka kod odraslih u SAD starosti od 30 godina i starijih, u periodu od 2013. do 2016. godine, kao uzrok imaju fizičku neaktivnost. Procenat je bio veći kod žena (prosečni godišnji pripisivani slučajevi 32.089) u poređenju sa muškarcima (14.277).

I za muškarce i za žene je važilo pravilo da su države sa najvećim procentom karcinoma pripisanim fizičkoj neaktivnosti bile su na jugu, poput Kentakija, Zapadne Virdžinije, Luizijane, Tenesija i Misisipija. Najniži procenti karcinoma pronađeni su u planinskim regionima i severnim državama, kao što su Juta, Montana, Vajoming, Vašington i Viskonsin.

Istraživanja je predvodio Adair Minihan, koja ima master iz javnog zdravlja i član je Američkog društva za borbu protiv raka. Ova je prva studija, koja procenjuje broj slučajeva raka koji se pripisuju fizičkoj neaktivnosti na osnovu mesta raka (dojke, endometrijuma, debelog creva, želuca, bubrega, adenokarcinoma jednjaka i mokraćne bešike) po državi.

Najviše karcinoma želuca

Podaci pokazuju, kada se fokusiramo na specifična mesta raka, da je 16,9% karcinoma želuca, 11,9% karcinoma endometrijuma, 11,0% karcinoma bubrega, 9,3% karcinoma debelog creva, 8,1% karcinoma jednjaka, 6,5% ženskih karcinoma dojke i 3,9% karcinoma mokraćne bešike povezano sa nedostatkom vežbanja. Po državama, udeo slučajeva raka koji se pripisuje fizičkoj neaktivnosti kretao se od 2,3% u Juti do 3,7% u Kentakiju.

Iako ovi podaci pokazuju važnost fizičke aktivnosti, postoje mnoge prepreke za rekreativne fizičke aktivnosti. Tu spadaju, ali nisu jedini razlozi, nedostatak vremena – zbog dugog radnog vremena na poslovima sa niskim platama, troškove članstva u teretani ili lične opreme. Takođe i nedostatak pristupa sigurnom okruženju u kojem pojedinac može biti aktivan. I potencijalni troškovi brige o deci povezani su sa rekreativnom fizičkom aktivnošću.

Najugroženije marginalizovano stanovništvo

Nažalost, ove prepreke će, verovatnije, uticati na istorijski marginalizovano stanovništvo. Posebno uključujući crnu populaciju i pojedince sa ograničenim prihodima.

Sve ovo podvlačeći važnost jačanja zdravstvene jednakosti.

„Ovi nalazi naglašavaju potrebu za podsticanjem fizičke aktivnosti kao sredstva za prevenciju raka primenom intervencija na nivou pojedinaca i zajednice, koje se bave različitim ponašanjima i društveno-ekonomskim preprekama rekreativnoj fizičkoj aktivnosti“, pišu autori istraživanja.

Razumevanje ponašanja i smanjenje društveno-ekonomskih prepreka fizičkoj aktivnosti je od suštinskog značaja za optimizaciju strategija intervencije usmerenih na rizične grupe širom zemlje.

Izvor: Sciencedaily

Facebook
Twitter
LinkedIn
Email
Odštampaj

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Logo

Newsletter

Možda će Vam se svideti:

Logo

Energija Balkana

Newsletter

Nedeljni pregled vesti

Najava Konferencije

Tema Konferencije

Dani
Sati
Minuti
Sekunde

17. maj 2023.