Vetroturbine i solarni paneli su pretekli fosilna goriva i proizveli 30 odsto električne energije u Evropskoj uniji u prvoj polovini godine.
Proizvodnja električne energije iz sagorevanja uglja, nafte i gasa pala je za 17 odsto u prvih šest meseci 2024. godine, u poređenju sa istim periodom prethodne godine, prema klimatskom istraživačkom centru Ember. Utvrđeno je da je kontinuirani pomak od zagađujućih goriva doveo do smanjenja emisija za jednu trećinu u sektoru od prve polovine 2022.
Kris Roslou, analitičar u Emberu, rekao je da porast vetra i sunca sužava ulogu fosilnih goriva i naglasio je istorijiski pomak koji se dešava u energetskom sektoru.
Održati zamah prema OIE
U izveštaju se navodi da su elektrane u EU sagorevale 24% manje uglja i 14% manje gasa od prve polovine 2023. godine, do prve polovine 2024. godine. Do promene dolazi uprkos malom porastu potražnje za električnom energijom koji je usledio nakon dve godine pada povezanog sa pandemijom i ukrajinskim ratom.
„Ako države članice budu mogle da zadrže zamah u primeni vetra i sunca, onda će oslobođenje od upotrebe fosilne energije zaista početi da dolazi u obzir“, rekao je Roslou.

Evropa je među najvećim istorijskim zagađivačima koji su doprineli gasu koji zagreva planetu i koji je ekstremno vreme učinio još nasilnijim. Ipak, ima i neke od najambicioznijih ciljeva da očisti svoju ekonomiju. Od ruske invazije na Ukrajinu, evropski lideri su ubrzali svoj prelazak na obnovljive izvore energije jačom retorikom i labavijem pravilima o dozvolama.
Borba vetrenjača
Ali, dok je solarna energija cvetala, industrija vetra se borila sa visokom inflacijom pored stalnog protivljenja političara i javnosti. EU je instalirala na rekordnih 16,2 GW novih kapaciteta energije vetra 2023. godine, prema lobističkoj grupi Wind Power Europe. Ali, to je predstavljalo, otprilike, polovinu onoga što je bilo potrebno te godine da bi se ispunili klimatski ciljevi za kraj decenije.
Scenariji modelirani od strane Međunarodnog panela za klimatske promene (IPCC) i Međunarodne agencije za energiju pokazuju da će većina električne energije potrebne za napajanje čiste ekonomije doći od zraka sunčeve svetlosti koji sijaju na panele i naleta vetroturbina koje se okreću.
Izveštaj Embera je otkrio da je 13 država članica proizvelo više električne energije iz vetra i sunca nego iz fosilnih goriva u prvoj polovini godine. Nemačka, Belgija, Mađarska i Holandija su prvi put dostigle tu prekretnicu, otkrili su autori.

Andrea Haman, naučnik sa Tehničkog univerziteta u Danskoj, koji je koautor poglavlja u izveštaju IPCC o energetskim sistemima, rekla je da je razvoj bio „značajan, ali ne i iznenađujući“.
Električna tranzicija je moguća
„Jaki vetrovi su preovladavali tokom prvih šest meseci 2024. godine u severnoj Evropi, gde se proizvodi većina energije vetra“, rekla je Haman. „Prelazak linija pokazuje da je električna tranzicija EU moguća i ne treba popuštati pesimizmu. Ciljevi obnovljive energije koji se moraju ispuniti su značajni, ali dostižni uz odgovarajuće mere politike.”
Podaci u tekstu su ažurirani 30. jula 2024. godine, kako bi se jasno pokazalo da energije vetra i sunca čine 30% električne energije u EU. Sa ostalim obnovljivim izvorima energije, kao što je hidroenergija, taj udeo bi bio 50%. Grafika je takođe ažurirana kako bi se jasno videlo da izvorni podaci potiču iz cele EU, a ne samo iz 13 država članica.
Izvor: The Guardian






