Unija za Mediteran udružuje snage za bezbednost voda

Deklaracija naglašava smanjenje zagađenja, efikasnije korišćenje vode, smanjenje gubitaka u sistemima, bezbednu ponovnu upotrebu prečišćenih voda i razvoj dodatnih izvora vode tamo gde su stručno, ekološki i ekonomski opravdani

U Rimu je ove nedelje održan Drugi ministarski sastanak Unije za Mediteran o vodama, na kojem je usvojena nova Ministarska deklaracija o vodama za Mediteran. Deklaracija potvrđuje da voda u mediteranskom regionu nije samo pitanje životne sredine, već i pitanje zdravlja, razvoja, klimatske otpornosti, regionalne stabilnosti i saradnje među državama.

Sastanak je okupio 40 delegacija država članica Unije za Mediteran, a skup je održan u okolnostima sve veće nestašice vode, klimatskih promena, zagađenja i pritiska na vodne resurse, infrastrukturu i ekosisteme.

Deklaracija se nadovezuje na dogovor iz Malte iz 2017. godine i Agendu Unije za Mediteran za vode. Države su potvrdile cilj jačanja regionalne saradnje radi bezbednog pristupa vodi za ljudsku potrošnju i sanitarnim uslugama, integrisanog upravljanja vodnim resursima i veće otpornosti na suše, poplave i druge klimatske rizike.

„Mediteran je region koji je među najizloženijima posledicama klimatskih promena. Učestale suše, poplave i sve veći pritisak na vodne resurse izazovi su sa kojima se suočavaju sve naše zemlje i zato zahtevaju snažnu regionalnu saradnju. Kao zemlja koja ove godine predsedava grupom MED9, Hrvatska je upravo stabilnost, održivost i otpornost našeg regiona postavila među svoje prioritete“, rekla je ministarka zaštite životne sredine i zelene tranzicije Marija Vučković.

Ona je istakla da je Hrvatska u poslednjih deset godina u upravljanje vodama uložila više od 5,2 milijarde evra, a kroz reformu vodnog sektora želi da smanji gubitke vode sa sadašnjih oko 50 na ciljanu stopu od 25 odsto.

Mediteranski region već se suočava sa posledicama suša, poplava, požara, klizišta i pogoršanja kvaliteta vode. Deklaracija zato naglašava smanjenje zagađenja, efikasnije korišćenje vode, smanjenje gubitaka u sistemima, bezbednu ponovnu upotrebu prečišćenih voda i razvoj dodatnih izvora vode tamo gde su stručno, ekološki i ekonomski opravdani.

Na sastanku je pokrenuta i Rimska inicijativa za vode. Njen cilj je jačanje stručnih kapaciteta, priprema održivih vodnih projekata, planiranje ulaganja i mobilizacija finansiranja. Inicijativa nije fond niti otvoreni konkurs, ali može da otvori prostor za regionalna partnerstva i povezivanje projekata sa tehničkom pomoći i mogućim izvorima finansiranja.

Rimska deklaracija pokazuje da bezbednost voda na Mediteranu zavisi od kontinuiranog monitoringa, zaštite resursa, otporne infrastrukture, odgovornog finansiranja i prekogranične saradnje. Voda pritom postaje jedno od ključnih područja zajedničkog delovanja za klimatsku otpornost, ekonomsku bezbednost i dugoročnu stabilnost celog regiona.

Izvor: Energetika

Facebook
X.com
LinkedIn
Email
Odštampaj

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Logo

Energija Balkana

Newsletter

Nedeljni pregled vesti