Na konferenciji o klimatskim promenama UN COP28, održanoj u decembru prošle godine, zemlje su se obavezale da će utrostručiti svu obnovljivu električnu energiju do 2030. Energija vetra posebno mora da se utrostruči da bi se taj cilj postigao, prema Međunarodnoj agenciji za energetiku (IEA) i drugim izvorima.
Ispitujući nacionalne ciljeve koje je postavilo 70 zemalja koje pokrivaju 99 odsto kapaciteta postojeće energije vetra, Ember, energetska neprofitna organizacija sa sedištem u Londonu, predviđa da će se energija vetra u narednih šest godina udvostručiti, a ne utrostručiti, u poređenju sa početnom tačkom 2022. godine.
Procena vetroturbina i na kopnu i na moru
„Vladama nedostaje ambicija u pogledu vetra, a posebno vetra na kopnu. Vetar ne dobija dovoljno pažnje”, kaže Keti Altieri, analitičarka za električnu energiju u Emberu.
Vetar često duva najjače kada sunce nije visoko na nebu, što ga čini dobrom dopunom solarne energije u nastojanjima da se proizvede čista električna energija 24 sata dnevno.
Koje zemlje će verovatno propustiti svoje ciljeve za energiju vetra?
Izveštaj je, takođe, merio napredak zemalja ka sopstvenim ciljevima. SAD su se najgore rangirale po ovom pitanju, sa nedostatkom od 100 gigavata, što je dovoljno za napajanje više od 30 miliona domova.
Cilj koji važi za SAD dolazi iz Nacionalne laboratorije za obnovljivu energiju, koja je deo Odeljenja za energetiku. U razmeni e-pošte, Odeljenje je odbilo da komentariše navedeni podatak.
Drugi najveći jaz između nacionalnih ciljeva i projekata vetra u razvoju bio je u Indiji, sa više od 30 gigavata. Uprkos velikom potencijalu vetra, samo 4 % električne energije u Indiji dolazi od vetra, kaže Altieri. Nekoliko zvaničnika indijskog ministarstva energetike nije odgovorilo na upite za komentare ovih navoda, poslate e-poštom.
Najbolje rangirane po ovoj proceni su Brazil i Finska koji su na putu da premaše svoje ciljeve vetra za 15, odnosno 11 gigavata. Bili su među samo 10 zemalja koje su premašile svoje ciljeve. Sedam od 10 je bilo u Evropi, uključujući Tursku.
Zemlje sa jakim vetrom ne koriste potencijal
Brian O’Callaghan, vodeći istraživač na Smith School of Enterprise and the Environment na Univerzitetu u Oksfordu, Engleska, ističe da je tehnologija ključna. Vetar je jači na visini, pa više turbine mogu da proizvedu više struje.
U poslednje dve decenije došlo je do „dramatičnih tehnoloških poboljšanja koja su dovela do viših turbina, posebno na moru“, kaže O’Callaghan.
To znači da postoji velika šansa za zemlje koje su spremne da je prepoznaju.
Brzina vetra je takođe važna. Udvostručenje brzine vetra dovodi do osmostrukog povećanja snage.
„Većina primorskih zemalja jedva je iskoristila svoje resurse vetra na moru. Velika Britanija je odličan primer”, dodaje ovaj istraživač.
Neke zemlje imaju jak vetar, ali su jedva počele da prave vetroturbine. Altieri u ovoj kategoriji ističe Rusiju, Japan i Južnu Koreju.
Rusija ima jedan od najvećih potencijala vetra u bilo kojoj zemlji, prema NREL-u, ali, prema podacima Embera, 2023. godine, proizvela je manje od jedan odsto svoje električne energije iz vetra.
Zašto ove zemlje zaostaju u pogledu energije vetra?
Džon Rajli sa Tehnološkog instituta u Masačusetsu, koji je 45 godina proučavao energetsku politiku i klimatske promene, kaže da Rusija nije posvećena smanjenju emisije gasova staklene bašte.
„Ima ogromne količine prirodnog gasa i uglja, tako da za njih nema stvarnog ekonomskog podsticaja da razvijaju vetar“, kaže Rajli. Rusko ministarstvo energetike nije odgovorilo na mejlove u kojima se traži komentar.
Kao i mnoga ostrva, i Japan je veoma vetrovit, ali samo nešto više od jedan odsto svoje energije proizvodi od vetra, kaže Altieri.
„Okean je veoma dubok samo malo dalje od obale Japana, tako da to otežava situaciju“, kaže Rajli. Zemlja je takođe strmo planinska, što otežava postavljanje turbina, dodaje.
Teška regulativa u Južnoj Koreji otežava izgradnju vetroturbina, a javno mnjenje je dodatno usporilo razvoj, ističe ovaj ekspert i dodaje da je širom sveta često postojao otpor prema vetroturbinama.
Solarna energija pomračila snagu vetra
U širem smislu, pad cene solarne energije može pomoći da se objasni uporedni nedostatak interesovanja za vetar, kaže Rajli.
Kako je objasnio, kada su preuzete mnoge od ovih velikih obaveza, vetar je izgledao kao najjeftiniji obnovljivi izvor energije. Ali, od 2020. godine, cena solarne energije je dramatično pala.
Ipak, i dok neke zemlje zaostaju, glavna autorka studije Altieri kaže da postoje razlozi za ohrabrenje.
Kako je izjavila, Evropi ide odlično, navodeći Severno more kao neverovatnan resurs vetra, koji se jedva koristi. Predviđa da će Evropa i Kina i dalje biti dominantne u ekspanziji električne energije proizvedene iz vetra.
Izvor: Euronews






