Da bi izbegli zabranu izvoza trupaca koja je u BiH na snazi od juna, kineski kupci dosetili su se da kupe pilanu na području Pelagićeva i u njoj naprave minimalnu obradu, potrebnu da se dobije uredna dokumentacija i nastavi sa starom praksom.
Ovo je za portal CAPITAL potvrđeno iz više izvora koji su naveli da je u pripremi otvaranje brente na kojoj će se raditi prvi prorez, kako bi trupac, koji to u dokumentima više nije, našao put u jednom od brodova koji ih voze prema Kini.
Minimalna obrada
„Pilana je kupljena na području Pelagićeva. U ovoj pilani, koliko znam, planira se minimalno zasecanje trupca čime bi se samo za nijansu promenilo stanje iz oblovine u proizvod koji je prošao jednu fazu obrade. On se kao takav u BiH više ne deklariše kao oblovina i može da ide u inostranstvo”, dodaje izvor.
Kina je i bez toga, kako kaže sagovornik, svojim interesovanjem za domaće drvo unela poremećaj na tržište i potvrđuje da Kinezi jesu bili zainteresovani i kupovali trupce za značajno veći iznos, nego što je bila njihova tržišna cena.
Nekontrolisana seča šuma
„Kinezi su kod nas napravili pometnju jer su novcem pokrili cene i platili i više od toga. Tako su izazvali nekontrolisanu seču, zbog koje nama nije ostajalo dovoljno sirovine za upotrebu. Inače je u javnim šumama malo hrasta, najviše ga ima u privatnom vlasništvu. Zato nam zabrana odgovara, ali vidim da su našli način da nastave izvoz kako bi izbegli zabranu”, kaže sagovornik.
Realno, ovde nema nikakve jasne nezakonitosti, kaže naš drugi izvor. Svako ko se bavi tim biznisom i ima novac, ima pravo da dođe kod nas i kupi pilanu, da kupuje trupce, obrađuje ih i izvozi proizvode i poluproizvode. Sasvim druga stvar je što se tako narušava status domaćih privrednika, koji je trebalo da bude zaštićen zabranom izvoza oblovine.
Ugrožena drvna industrija
„Dolaze ljudi sa strane i kupuju firme. Potom te firme kupuju privatno trupce. Nije nelegalno, ali nas ugrožava. Mi kao drvna industrija nemamo ni polovinu sirovine, a ono što ima izvozi se nemilosrdno. Ako od tih trupaca naprave dasku, ne rade ništa nezakonito. Ali, ako im to služi da bi zaobišli pravila, onda smo opet mi u problemima”, kaže naš izvor.
Načelnik opštine Pelagićevo Slavko Tešić potvrdio je da je jedno kinesko preduzeće kupilo postrojenja bivšeg stovarišta Jursik.
Kasne radovi
„Bivše stovarište građevinskog materijala Jursik je prodato kineskom preduzeću, ali, koliko sam upoznat, još nisu počeli sa radom. Kupili su hale. Govorili su mi da im je zabrana pomutila planove i da im je deo hale bio na tuđoj zemlji, pa su kasnili sa radovima dok su rešavali taj problem”, objasnio je Tešić.
Načelnik opštine kaže da ne zna kako se zove kupac i da je komunicirao sa čovekom koji se zvao Pim, jer je taj jedini znao srpski.
„Sa njim sam razgovarao jednom. Kupili su privatno preduzeće u vlasništvu nekoga iz Bijeljine. Rekli su mi da će tražiti radnike i da će im trebati njih 20, ali čuo bih da je počelo sa radom”, rekao je Tešić.
Torbe pune keša
Država Kina svojim državljanima daje ogromne podsticaje za uvoz oblovine. To su Kinezi prethodno koristili i sa torbama punim keša dolazili u BiH. Tamo su otkupljivali trupce po daleko višim cenama, koje su potom u kontejnerima izvozili u svoju zemlju.
Ovo se dešavalo pre nego što će se vlasti u BiH probuditi iz zimskog sna i zabraniti izvoz trupaca i peleta u inostranstvo 15. juna ove godine, nakon što su više meseci glasali protiv ove mere zaštite.
Trupci su do tada preko Luke Brčko, u koju su ih dovozili kamionima, prepakivani u kontejnere i brodovima plovili prema Kini.
Hrast najtraženiji
Najviše je otkupljivan hrast u privatnom vlasništvu. Kinezi su hrastovinu plaćali od 600 do 900 maraka po kubiku. Prosečna cena hrasta koju Šume Srpske naplaćuju oko 230 maraka po kubiku.
Zbog toga je povećana i nelegalna seča. Mnogi su tada pokušavali da iskoriste ogromnu potražnju i potpunu nezainteresovanost države da stane u zaštitu svojih proizvođača.
Takođe, drvoprerađivači su tada tvrdili da je vrlo živa i preprodaja trupaca koje Šume Srpsk prodaju firmama, a koja je ugovorima zabranjena.
Izvor: Capital.ba






