Picture of Mr Nenad Šijaković

Mr Nenad Šijaković

Mr Nenad Šijaković, Magistar elektrotehničkih nauka, radio u Sekretarijatu Energetske Zajednice, na poziciji stručnjaka za elektroenergetske infrastrukturne projekte i energetsku bezbednost, zaposlen u EMS AD na mestu Rikovodioca sektora za medjunarodno regulatorni portfelj projekata. Vođa projekata u nizu domaćih i međunarodnih inicijativa i studija... Istovremeno doktorant na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Beogradu i doktorant na Fakultetu bezbednosti Univerziteta u Beogradu. Objavio je značajan broj radova na domaćim i stranim konferencijama, kao i u međunarodnim časopisima.

Klima sme da koleba – inženjerija ne: EES za sva vremena

Za inženjere iz oblasti energetske bezbednosti, u koje se ubrajam, ključno pitanje nije šta je uzrok pojave ekstremnih vremenskih uslova, već da li ćemo ih sačekati spremni, ili ne. Da li ćemo sistem održati bez obzira na njih, ili ne. Za inženjersku misao prilikom planiranja sistema uzroci su, zapravo, delimično i irelevantni – ono što je ključno jesu moguće posledice. Odnosno, priprema sistema kroz adekvatan planerski proces, da iste preživi sa minimalnom štetom po opremu i sigurnost snabdevanja domaćih potrošača.

Čitaj Još »

Dunav presušio – demagogija teče

Lekcija sa Dunava je jasna: ne treba nam manje bazne energije, treba nam pametnija i tehnološki naprednija bazna energija. Sve ostalo je svesno srljanje u energetski kolonijalizam i buduće dugotrajne restrikcije struje. Problem je inženjerski, a ne konceptualni. Rešenje koje donosi energetsku bezbednost nije ideološko eliminisanje baznih kapaciteta, već njihova tehnološka modernizacija (unapređenje sistema hlađenja) kako bi nastavili da pružaju stabilnost, dok se istovremeno gradi mreža varijabilnih i fleksibilnih izvora koji se međusobno dopunjuju.

Čitaj Još »

Investitorski VS centralno vođeni razvoj elektroenergetskog sektora

Elektroenergetski sektor jedne zemlje nikada ne sme biti prepusten stihijiskim zakonima tržišta i isključivo investitorskim kalkulacijama. Ideja o tržištu koje „sve samo reguliše” opasna je iluzija u sektoru od koga zavisi nacionalna bezbednost. Elektroenergetski sistem nije poligon za finansijske eksperimente, već kičma suvereniteta jedne države. Odricanje od pune državne kontrole nad energetskim resursima i planiranjem u korist nepredvidivih investicionih ciklusa vodi pravo u energetsku zavisnost. Da bismo osigurali stabilnost za svaku kuću i privredu u Srbiji, moramo se osloniti na domaću stručnu misao i snažne nacionalne institucije, koje jedine mogu garantovati sigurnost našeg elektroenergetskog sistema.

Čitaj Još »

Energetska suverenost kroz povratak poverenja u domaće znanje i institucije

Ukidanje moratorijuma na izgradnju nuklearnih elektrana 2024. godine bio je čin oslobađanja srpske struke, hrabar čin države u pravom smeru. Ukidanje ovog prevaziđenog ograničenja nije samo energetsko, već i pitanje nacionalnog samopoštovanja. Bilo je krajnje vreme da odbacimo kompleks niže vrednosti – mi nismo ništa manje sposobni, niti manje pametni od naših suseda. Vreme je da gradimo sopstvenu energetsku tvrđavu sopstvenom pameću. Imamo institucije koje iskreno zastupaju naše interese i stručnjake čije znanje ne zaostaje za svetskim vrhom. Vreme je da prestanemo da sumnjamo u sopstvene snage. Društvo koje ne veruje svojim inženjerima, pravnicima, ekonomistima, koje ne veruje sopstvenim državnim institucijama ne mora biti vojno osvojeno – ono je već predalo svoj suverenitet.

Čitaj Još »

Energetski bedem Srbije u budućnosti: Nuklearna baza i ugalj kao gvozdena rezerva suvereniteta

Prelazak Srbije sa uglja na nuklearnu energiju je strateški najsigurniji put za energetsku nezavisnost. Ali zahteva hiruršku preciznost u planiranju. To je Energetski bedem koji predstavlja vrhovni nacionalni interes; on počiva na nepokolebljivoj bazi nuklearne energije, ali ključeve svoje slobode drži u sopstvenoj zemlji — kroz gvozdenu rezervu našeg uglja. Mi ne gasimo rudnike da bismo ih zaboravili; mi ih konzerviramo kao najjači nacionalni osigurač i garant stabilnosti za vek koji dolazi, piše mr Nenad Šijaković, dipl.inž.el. u svojoj viziji elektroenergetske budućnosti Srbije.

Čitaj Još »

Termoelektrana – ključni element sistema za održavanje života nacije

Kičma sistema ostaju pouzdane termoelektrane. Jasno je da samo kombinovani elektroenergetski sistem, koji poseduje dovoljno instalisanih kapaciteta ogledanih u termoelektranama za pokrivanje bazne potrošnje i obezbeđivanje sigurnosti snabdevanja 24/7 tokom cele godine – sa dovoljno visokom marginom sigurnosti snabdevanja, uz primesu mudro osmišljenog dodatka u vidu hidro, vetro i solarnih elektrana, kao i različitih tipova skladišta jeste zaista sistem koji garantuje održavanje života jedne nacije na karatkoročnom i dugoročnom vremenskom horizontu, kao i prosperitet nacije.

Čitaj Još »

Kombinovani EES – da kralj PIR ne pobedi na kraju energetske tranzicije

Samo kombinovani elektroenergetski sistem koji poseduje dovoljno instalisanih kapaciteta ogledanih u termoelektranama za pokrivanje bazne potrošnje i obezbedjivanje sigurnosti snabdevanja 24/7 tokom cele godine, biće, vaistinu, pobednik energetske tranzicije. Velike, nezavisne države već uveliko kreću ovim putem što pokazuje trend u SAD, RF i Kini. Male nezavisne države će krenuti istim putem bude li pameti. Ostali će ostati pobednici ali onako kako je to pre 23. veka lepo primetio epirski kralj Pir.

Čitaj Još »

Kad je muka ‘ajde struka

Budući nacionalni proizvodni miks mora se temeljiti na nizu veoma zahtevnih tehničkih i ekonomskih studija garantujući ispunjavanje osnovnih kriterijuma nacionalne energetske bezbednosti i obezbeđujući dugoročnu, u meri koliko god moguću, energetsku nezavisnost svih država u okruženju uključujući i Srbiju. Stoga, domaći stručnjaci, strukovna udruženja, državni univerziteti, državni naučni institute… moraju više i jače da se čuju. Za sada se jasno i konzistentno u svim državama okruženja čuje isključivo glas stručnjaka iz operatora sistema, a kako kaže narod, na muci se poznaju junaci, a kad je muka ‘ajde struka.

Čitaj Još »

Bogati veruju samo nuklearkama

Veštačka inteligencija ne veruje u OIE. Google, Microsoft, Meta – kompanije vredne hiljade milijardi dolara očigledno iz nekog razloga ne ulažu prioritetno ni u solarne panele ni u vetrenjače, kako bi osigirali svojim biznisima zasnovanim na veštačkoj inteligenciji i virtuelnoj realnosti kontinuorano napajanje neophodnom električnom energijom u budućnosti već najavljuju kapacitete za proizvpdnju električne energije u nuklearnim elektranama.

Čitaj Još »

Asteriks u Španiji

Obeliks bi u priči o elektroenergetskom sistemu predstavljao stabilne jake i masivne sinhrone turboagregate u termoelektranama, izgrađnim i osmišljenim tako da budu upravo kao naš lik iz stripa moćni Obeliks kao mali upao u čarobni napitak. Opet, za neke specifične upotrebe vrlo korisna, ali osetljivija za teška vremena, solarna elektrana, ili vetroelektrana, bi bila Asteriks u našoj priči. Asteriks može da preživi i bez Obeliksa i da odbrani Gale (nacionalni sistem i domaću potrošnju) ali mora da uzme čarobni napitak kako bi to, donekle i uspeo. Ovde je ključna reč upravo donekle. Ipak je Asteriks ubedljivo najbolji i najkorisniji svojim Galima (sistemu i domaćim potrošačima) kada ih brani zajedno sa Obeliksom. Em je vreme trajanja dejstva tog skupocenog napitka ograničeno, em Obeliksa već imamo, tu je, samo ne treba da ga zapostavimo i zaboravimo.

Čitaj Još »

Termoelektrana – čuvar nacionalne bezbednosti

Moramo biti otvorenih očiju da nas interesi pojedinaca, interesi manjine ne odvedu na put bez povratka, kada je reč o nacionalnim interesima. Da bismo to izbegli ne sme da dođe, čak ni u planskim dokumentima, do gašenja postojećih termoelektrana bez jasno definisanog i opšte prihvaćenog plana ulaska u pogon adekvatnih zamenskih kapaciteta, ogledanih u novim termoelektranama, koje će prethoditi eventualnom izlasku iz pogona postojećih kapaciteta.

Čitaj Još »

Američka Hasanaginica

Zelena agenda u dalekoj, a nama sada mentalno bližoj Americi više nije ni na aparatima, ona je mrtva i za njom kao što se iz priloženog vidi, nema ko ni da žali. Dok se američka antiteza sa početka ovog teksta nemilosrdno nastavlja, nama, malom evropskom narodu, slovenskog porekla ostaje samo da pomno pratimo I, po potrebi reagujemo, ne bismo li iskoristili barem tračak pameti koja ovaj put stiže od „preko bare”.

Čitaj Još »