zelena agenda

Kako to rade na Balkanu (3): Energetski intenzitet i strukturni paradoks

Poređenje sistema na Balkanu nedvosmisleno potvrđuje da uspešna energetska politika ne trpi teror uniformnosti. Srbija mora ostati verna sopstvenoj privrednoj strukturi. Uspešni i bezbedni sistemi ne funkcionišu na bazi stihijskih tržišnih kretanja i pasivne administracije. Naš komandni lanac upravljanja mora biti centralizovan, a razvoj miksa strogo kontrolisan kroz jasne državne kvote, tehnološke prioritete i obavezujuću preliminarnu državnu verifikaciju svakog novog projekta. Samo sa energetskom politikom koja je duboko suverena i verna sopstvenoj inženjerskoj fizici, Srbija može obezbediti dugoročnu nacionalnu bezbednost i održiv privredni razvoj.

Čitaj Još »

I pored pretnje sankcijama NIS ne odustaje od zelene agende

U Naftnoj industriji Srbije su, i pored pretnje američkim sankcijama, čije izvršenje je Vašington odlagao od decembra 2024. do jesenas, tokom 2025. godini nastavili sa ulaganjima u ekološke projekte. Nastavljeno je sa ispunjavanjem Strategije zaštite životne sredine. Konkretno, sa realizacijom projekata sa ekološkim efektom u cilju ispunjenja najstrožih zahteva u oblasti zaštite životne sredine.

Čitaj Još »

MIND Park Kragujevac predvodi zelenu tranziciju na Zapadnom Balkanu

Eko industrijski parkovi postavljaju temelje za održivi razvoj regiona. MIND park u Kragujevcu biće potpuno integrisana eko-industrijska zona i primer održivog industrijskog razvoja u skladu sa ekološkim standardima Evropske unije. Biće to, uz podršku EU i Međunarodne finansijske korporacije (IFC) prvi brownfield eko industrijskog parka na Zapadnom Balkanu.

Čitaj Još »
Da li smo kasno počeli da brinemo o prirodi?

Unapređivanje Zelene agende za Zapadni Balkan

Obezbeđivanjem značajnog međunarodnog finansiranja i podsticanjem regionalne saradnje, projekti Za zeleniji Zapadni Balkan i ADAPT 2.0 ubrzaće sprovođenje Zelene agende, ojačati zaštitu biodiverziteta i unaprediti otpornost na klimatske promene širom regiona. Ovi projekti predstavljaju ključni korak ka ostvarivanju ekoloških obaveza regiona, osiguravajući da obnova i očuvanje prirode budu u središtu njegovog razvoja.

Čitaj Još »

Američka Hasanaginica

Zelena agenda u dalekoj, a nama sada mentalno bližoj Americi više nije ni na aparatima, ona je mrtva i za njom kao što se iz priloženog vidi, nema ko ni da žali. Dok se američka antiteza sa početka ovog teksta nemilosrdno nastavlja, nama, malom evropskom narodu, slovenskog porekla ostaje samo da pomno pratimo I, po potrebi reagujemo, ne bismo li iskoristili barem tračak pameti koja ovaj put stiže od „preko bare”.

Čitaj Još »

Zelena agenda u Srbiji – izazovi, troškovi i političke posledice

Sprovođenje Zelene agende u Srbiji do 2033. godine zahteva investicije veće od 27 milijardi evra, dok bi ukupni troškovi do 2050. mogli dostići 80 milijardi evra. Dekarbonizacija i prelazak na obnovljive izvore energije, ključni ciljevi agende, donose finansijski teret građanima. Stručnjaci upozoravaju da strategija nije realno održiva i da bi mogla ugroziti energetsku sigurnost i industriju.

Čitaj Još »

Zelena agenda na aparatima

Aktuelni globalni koncept zelene agende trenutno je na aparatima. I to baš u državama u kojima je prvobitno i osmišljen! Praksa, realnost, zakoni prirode, fizika, tehnika i sam život su ovaj ovakav koncept u potpunosti ogoleli i prikazali onakvim kakav on zapravo i jeste, nestručno osmišljen i vođen, nehuman i anticivilizacijski u svojoj biti i svrsi. Kao takav mora biti iz korena izmenjen i upodobljen dobrobiti čovečanstva.

Čitaj Još »

Kako će Trampovo favorizovanje fosilnih goriva uticati na zelenu ekonomiju

Vest da je Tramp pobedio propratile su izjave evropskih (briselskih) lidera da ih to neće sprečiti da ostanu posvećeni borbi protiv klimatskih promena. Tramp je, i tokom svog prethodnog boravka u Beloj kući forsirao korišćenje nafte i gasa. Profesor dr Petar Stanojević, stručnjak za energetsku bezbednost, gost današnje emisije, ukazuje da i pored najava nije došlo do smanjenja potrošnje sirove nafte i prirodnog gasa. Potrošnja ovih energenata iz godine u godinu raste, konstantno – doduše ne u velikom procentu, ali i ne opada.

Čitaj Još »

Azerbejdžan – zemlja vatre kreira svoju zelenu agendu

Oko 75% azerbejdžanskog izvoza energije ide na evropska tržišta. Dok bi udeo Azerbejdžana u isporuci gasa Evropi mogao da dostigne samo pet odsto do 2033. godine, ova država može da podmiri sve potrebe za gasom Bugarske, Grčke, Srbije, Albanije i juga Italije. Zemlja ima za cilj da poveća svoj kapacitet obnovljive energije na 30% do 2030. godine i smanji emisiju gasova staklene bašte za 40% do 2050. godine.

Čitaj Još »

Hibridni rat i energetika u žiži istog

Danas, kada je sve potpuno ogoljeno i pojednostavljeno, globalno imamo sukob dva pogleda na globalnu energetiku, dva shvatanja svrhe i suštine energetskih sistema, odnosno opšte energetske politike. Jedan se bori za energetski sistem budućnosti, u kome će energija biti dostupna samo samoproglašenoj eliti, nekolicini odabranih, koji će biti dovoljno bogati da sebi i svojim porodicama obezbede taj neverovatan komfor u 21. veku. I za vekove koji dolaze. Taj tok zagovara ideju zelenih, lažnih liberala, ideju neodrživih, izuzetno skupih i veoma nepouzdanih energetskih sistema budućnosti, koji se kriju iza „brige za planetu“.

Čitaj Još »

Zelena agenda za održivu budućnost

Predstavnici državnih institucija i privrede govorili su danas o obnovljivim izvorima energije i zaštiti životne sredine na panel diskusiji „Zelena energetika – za održiviju budućnost“, koju je organizovala kompanija Novosti u Botaničkoj bašti u Beogradu.

Čitaj Još »
Logo

Energija Balkana

Newsletter

Nedeljni pregled vesti