Iako je praksa iskopavanja zlata prisutna hiljadama godina, procenjuje se da je otprilike 86% celokupnog nadzemnog zlata izvađeno u poslednjih 200 godina.
Sa savremenim rudarskim tehnikama koje omogućavaju proizvodnju velikih razmera, globalna proizvodnja zlata je eksponencijalno porasla od 1800-ih.
Kratka istorija iskopavanja zlata
Najpoznatija zlatna groznica u modernoj istoriji dogodila se u Kaliforniji 1848. godine, kada je Džejms Maršal otkrio zlato u dolini Sakramenta. Kako se glas širio, hiljade migranata pohrlilo je u Kaliforniju u potrazi za zlatom, a do 1855. rudari su izvukli oko 2 milijarde dolara zlata.
Sjedinjene Države, Australija i Rusija bile su naizmenično tri najveća proizvođača zlata do 1890-ih. Zatim je Južna Afrika preuzela kormilo zahvaljujući ogromnom otkriću u basenu Vitvatersrand, koji se danas smatra jednim od najvećih svetskih nalazišta zlata.
Godišnja proizvodnja zlata u Južnoj Africi dostigla je vrhunac 1970. godine na 1.002 tone, daleko najveća količina zlata koju je proizvela bilo koja zemlja u jednoj godini.
Sa porastom cene zlata od 1980-ih, globalna proizvodnja zlata postaje sve raširenija. Do 2007. godine Kina je bila najveća svetska država koja proizvodi zlato, a danas se značajna količina zlata iskopava u preko 40 zemalja.
Zemlje koje najviše proizvode zlato u 2022. godini
Oko 31% svetske proizvodnje zlata u 2022. godini dolazi iz tri zemlje, Kine, Rusije i Australije, od kojih je svaka proizvodila preko 300 tona plemenitog metala. U tabeli ispod su dati podaci za za zemlje koje su najveći proizvođači zlata u 2022. godini i njihov globalni udeo.
Severnoameričke zemlje Kanada, SAD i Meksiko zaokružuju šest najvećih proizvođača zlata, zajedno čineći 16% globalnog ukupnog broja. Samo država Nevada čini 72% američke proizvodnje, gde se nalazi najveći svetski kompleks za iskopavanje zlata, uključujući šest rudnika u vlasništvu Nevada Gold Mines.
U međuvremenu, Južna Afrika je 2022. godine proizvela 110 tona zlata, što je za 74% manje u odnosu na proizvodnju od 430 tona u 2000. godini. Ovaj dugoročni pad je rezultat zatvaranja rudnika, dospeća sredstava i industrijskih sukoba, prema Svetskom savetu za zlato.
Zanimljivo je da su dva manja proizvođača zlata na listi, Uzbekistan i Indonezija, domaćini drugih i trećih po veličini rudarskih operacija na svetu.
Izgledi za globalnu proizvodnju zlata
Cene zlata su se kretale oko 1.900-2.000 dolara po unci, što je blizu najviših vrednosti svih vremena. Za rudarske kompanije, više cene zlata mogu da znače veći profit po unci ako troškovi ostanu nepromenjeni.
Prema Svetskom savetu za zlato, očekuje se da će se proizvodnja iskopanog zlata povećati 2023. godine i mogla bi da premaši rekord postavljen u 2018. godini (3.300 tona), vođen proširenjem postojećih projekata u Severnoj Americi. Šanse za rekordnu proizvodnju iz rudnika mogle bi da budu veće ako cene zlata nastave da rastu.
Izvor teksta: VisualCapitalist
