Inflacija u evrozoni porasla je na procenjenih 3,2% u maju, vođena dvocifrenim rastom cena energenata, pokazali su zvanični podaci objavljeni u utorak.
Objavljeni podatak, koji je bio u skladu sa prognozama u anketi Rojtersa među ekonomistima, očekuje se da učvrsti očekivanja o povećanju kamatne stope na sastanku Evropske centralne banke naredne nedelje.
Troškovi korišćenja energenata predstavljali su najvišu godišnju stopu inflacije u maju, prema preliminarnim podacima, pri čemu su cene porasle za 10,9% — blago više u odnosu na rast cena energenata u evrozoni od 10,8% zabeležen prethodnog meseca.
Inflacija u sektoru usluga porasla je na 3,5% sa 3% u aprilu, dok su cene hrane, alkohola i duvana usporile na 2% sa 2,4% prethodnog meseca.
Stope inflacije su se takođe značajno razlikovale između pojedinačnih tržišta. Nemačka, najveća ekonomija Evrope, zabeležila je pad godišnje inflacije na 2,7% u maju sa 2,9% u aprilu. Grčka i Litvanija su, međutim, imale rast inflacije iznad 5% prošlog meseca. U Francuskoj je godišnja inflacija porasla sa 2,5% u aprilu na 2,8% u maju.
Današnji podaci pokazuju da inflacija u Evropi nastavlja da raste iznad cilja Evropske centralne banke od 2%, dok cene nafte i gasa ostaju povišene nakon američko-iranskog rata.
Inflacija u evrozoni skočila je na 3% u aprilu, sa 2,6% u martu. Pre izbijanja sukoba u Iranu, inflacija u evrozoni bila je pala ispod praga od 2%.
Evropa je posebno ranjiva na energetske šokove jer je veliki neto uvoznik energenata.
Tržišta trenutno procenjuju 94% verovatnoće da će ECB podići svoju ključnu kamatnu stopu za 25 baznih poena na sastanku kasnije ovog meseca, prema podacima LSEG-a.
Nakon objave podataka, evro je ostao nepromenjen u odnosu na dolar na oko 1,164 dolara. Prinos na nemačke 10-godišnje obveznice, koje se široko smatraju referentnim za evrozonu, pao je za 6 baznih poena.
Karsten Brzeski, globalni šef makroekonomije u ING-u, naveo je u belešci u utorak ujutru da podaci o inflaciji za maj otvaraju put za povećanje kamatne stope ECB sledeće nedelje.
„Nedelju dana pred naredni sastanak ECB-a, ovaj očekivani porast inflacije će motivisati centralnu banku da donese ‘zaštitno’ povećanje kamatne stope“, rekao je Brzeski.
Brzeski je dodao da je energetski šok izazvan ratom u Iranu postao „više trajan“, ali je napomenuo da su cene nafte i dalje niže od nivoa koje su predviđali mnogi tržišni analitičari u pesimističnijim scenarijima u vezi sa trajanjem rata.
„Ipak, za inflaciju u evrozoni, trenutno je jedini pravac kretanja naviše. Ne naglo, već umeren i postepen rast. Dok će sporedni efekti viših cena energije na druge cene, poput transporta i hrane, biti teško izbeći, najnovija istraživanja inflacionih očekivanja su se blago smanjila“, rekao je Brzeski.






