dekarbonizacija

Đedović Handanović sa AFD o nuklearnom programu, dekarbonizaciji i digitalizaciji

Uz podršku AFD-a, u toku je izrada studije razvoja ljudskih resursa za potrebe nuklearnog programa. Biće izrađene analize koje će sagledati uticaj različitih scenarija dekarbonizacije na sigurnost snabdevanja, ekonomski rast i otvaranje novih radnih mesta, kao i investicione potrebe energetskog sektora. EMS u saradnji sa AFD-om realizuju projekat modernizacije i digitalizacije TS Pančevo, rekla je ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović nakon razgovora sa generalnim direktorom AFD Kristofom Lekartjeom.

Čitaj Još »

Brisel pomera rok za neto nultu industriju do sredine veka

Predloženom reformom ETS-a Evropska komisija usporava tempo smanjenja emisijskih kvota, zbog čega bi gornja granica emisija bila ukinuta tek 2048. godine umesto ranije planiranog roka. Istovremeno, industrija će i dalje dobijati deo besplatnih emisijskih dozvola uz obavezu ulaganja u dekarbonizaciju, dok će siromašnije članice EU dobiti dodatnu finansijsku podršku za modernizaciju energetskog i industrijskog sektora.

Čitaj Još »

Živković: Dekarbonizacija mora da unapredi energetsku sigurnost

EPS danas mora istovremeno da obezbedi tri prioriteta: sigurnost snabdevanja, finansijsku stabilnost i održivu energetsku tranziciju. Dekarbonizacija nije samo puka zamena jednog resursa drugim, već je to proces koji mora da doprinese podizanju energetske sigurnosti Srbije, poručio je Dušan Živković generalni direktor Elektroprivrede Srbije na Simpozijumu energetike EPCG NET.

Čitaj Još »

EPS planira zelene obveznice

Nije moguće sprovesti zelenu tranziciju iz sopstvenih sredstava. Cilj EPS je da izađe na domaće i inostrano tržište kapitala. Najpre očekujemo dobijanje kreditnog rejtinga do kraja godine. A ukoliko bude adekvatnih OIE projekata biće stvoreni uslovi za emitovanje naših prvih zelenih obveznica na srpskom tržištu kapitala, rekao je Milan Laković, izvršni direktor za finansije EPS, na panelu „Finansijski izazovi energetske tranzicije“ u okviru stručnog skupa „Energija, Projekti, Sigurnost“.

Čitaj Još »

Znanjem i hrabrošću do energetski sigurnog regiona

Zelena tranzicija nisu samo OIE projekti, već obaveza za obezbeđenje sigurnosti snabdevanja. A mi tu sigurnost sada obezbeđujemo iz uglja. Elektroprivrede regiona imaju potencijal, znanje, iskustvo, a uz mudre i pravovremene investicione odluke imaće obezbeđenu i energetsku sigurnost u budućnosti – zajednički je stav učesnika panela „Kako do zelenog regiona – novi OIE projekti, šanse dekarbonizacije“, u okviru stručnog skupa „Energija, Projekti, Sigurnost“.

Čitaj Još »

ENERGETIKA BUDUĆNOSTI

ENERGETIKA 2026, 41. Međunarodno savetovanje koje organizuje Savez Energetičara uz suorganizaciju Elektroprivrede Srbije AD, počinje danas na Zlatiboru u okolnostima kada upravljanje razvojem energetskog sektora postaje složen proces sa veoma ograničenim prostorom za manevar u pronalaženju optimalnih rešenja. Na ova rešenja utiču klimatske promene, rezerve prirodnih energetskih resursa, raspoložive tehnologije, ekonomska isplativost projekata i vremenski okviri procesa dekarbonizacije — a sve to uz obezbeđivanje sigurnog snabdevanja električnom energijom i toplotom, piše prof. Dr Nikola Rajaković, predsednik Saveza Energetičara, najavljujući skup koji traje od 15. do 18. aprila.

Čitaj Još »

I pored pretnje sankcijama NIS ne odustaje od zelene agende

U Naftnoj industriji Srbije su, i pored pretnje američkim sankcijama, čije izvršenje je Vašington odlagao od decembra 2024. do jesenas, tokom 2025. godini nastavili sa ulaganjima u ekološke projekte. Nastavljeno je sa ispunjavanjem Strategije zaštite životne sredine. Konkretno, sa realizacijom projekata sa ekološkim efektom u cilju ispunjenja najstrožih zahteva u oblasti zaštite životne sredine.

Čitaj Još »

Zašto koristiti nuklearnu elektranu za dekarbonizaciju pored raspoložive energije sunca i vetra?

U Srbiji se godišnje proizvodi oko 22 TWh električne energije u termoelektranama koje kao osnovno gorivo koriste ugalj, čija je ukupna instalisana snaga 4.000 MWe i pri tome se emituje oko 22 miliona tona CO2. Izgradnjom jedne nuklearne elektrane snage 1.200 MWe smanjila bi se emisija CO2 iz termoelektrana za oko 45%, odnosno za oko 10 miliona tona. Ne znači da ne treba u određenom obimu, koji je određen stabilnošću elektroenergetskog sistema, postavljati solarne panele i vetrogeneratore ali, kapaciteti OIE su skuplji i sa kraćim radnim vekom od nuklearnih elektrana. Energetski miks, koji treba da obezbedi dekarbonizaciju postojećih termoelektrana na ugalj svakako obuhvata i nove protočne hidroelektrane i gasne elektrane.

Čitaj Još »

Hemofarm solarnom elektranom ubrzava dekarbonizaciju

Hemofarm ubrzava dekarbonizaciju uz jednu od najvećih industrijskih solarnih elektrana u Srbiji instalisane snage 4 MW na krovu svog proizvodnog kompleksa u Vršcu. Investicijom većom od tri miliona evra STADA grupa pokazuje posvećenost smanjenju emisija gasova koji izazivaju efekat staklene bašte i predstavlja značajnu prekretnicu u dugoročnoj tranziciji ka poslovanju sa niskim emisijama CO₂.

Čitaj Još »

Letećim pepelom iz TENT B TITAN smanjuje ugljenični otisak

Kroz desetogodišnji ugovor sa EPS o kupovini približno pet miliona tona svežeg letećeg pepela iz termoelektrane TENT B, Titan stvara osnovu za širenje platforme alternativnih cementnih materijala. Leteći pepeo i drugi ACM materijali predstavljaju zamenu za klinker sa nižim ugljeničnim otiskom u proizvodnji cementa i betona, omogućavajući kupcima u Jugoistočnoj Evropi i šire da značajno smanje ugrađene CO₂ emisije u građevinskim projektima.

Čitaj Još »
Logo

Energija Balkana

Newsletter

Nedeljni pregled vesti