ekosistem

Vlada usvojila Program zaštite prirode Srbije za period 2026–2031.

Programom zaštite prirode Srbije za period 2026–2031. godine, koji je vlada Srbije juče usvojila, na celovit način utvrđuju se ciljevi i mere za zaštitu prirode i očuvanje biodiverziteta. Cilj je da do 2031. godine Srbija ima efikasan i integrisan sistem zaštite prirode, koji sprečava gubitak biodiverziteta, podstiče obnovu ekosistema i jača njihovu otpornost na klimatske promene.

Čitaj Još »

Ozelenjavanje menja pustinje i gradove

Saudijska Arabija obnovila je više od milion hektara zemljišta i zasadila 159 miliona stabala, uz ambiciozne planove do 2030. godine. Medeljin u Kolumbiji je ozelenjavanjem snizio gradske temperature i poboljšao kvalitet života. Istovremeno, Evropa beleži rast koncentracije saharske prašine, što bi klimatske promene mogle dodatno pogoršati.

Čitaj Još »

Suša – narušeni ekosistemi – voda se brzo zagreva – sve manje kiseonika

Ne očekuju se neke značajnije padavine tokom avgusta. Jedini niži vodostaji Dunava u Srbiji zabeleženi su davne 1909. godine. Očekuje se da će zbog niskog vodostaja Dunava biti problema i u poljoprivredi, a situacija nije mnogo bolja ni sa ostalim rekama u Srbiji. Ekosistemi su jako su narušeni, jer imate malu količinu vode koja se brzo zagreje i sve manje kiseonika. Do septembra se očekuje veliki deficit u padavinama, kako u Srbiji, tako i u Srednjoj Evropi, kaže Dejan Vladiković iz Republičkog hidrometoeorološkog zavoda za Insajder.

Čitaj Još »

Prirodnim merama za ekološki Gradac

Integrisani pristup zaštiti prirode, stabilizaciji obala i očuvanju biodiverziteta u klisuri reke Gradac cilj su projekta Prirodnim merama za ekološki Gradac, koji sprovode Srbijavode sa partnerima, a u okviru inicijative EU za Zelenu agendu u Srbiji.

Čitaj Još »

Deponije nekontrolisano gore i zagađuju, a mogu doneti profit

Svet stvara preko dve milijarde tona komunalnog čvrstog otpada svake godine, a prema Svetskoj banci, očekuje se da će ova brojka porasti na 3,4 milijarde tona do 2050. godine. U Srbiji je tokom proteklog meseca zabeležen porast broja požara na deponijama, a od početka godine registrovano je više od 1.000 incidenata ove vrste. Reciklaža, ponovna namena i sistemi za pretvaranje otpada u energiju mogu pokrenuti ekonomski rast, stvoriti radna mesta i smanjiti troškove povezane sa deponijama i čišćenjem životne sredine.

Čitaj Još »

Ratovi pogubni po zdravlje planete

Emisije CO2 najvećih vojski su veće nego kod mnogih zemalja sveta zajedno. Naučnici procenjuju da su vojske odgovorne za 5,5% svih emisija gasova staklene bašte širom sveta. U velikim sukobima mogu se proizvesti ili napustiti velike količine vojnog otpada, koji može sadržati niz zagađujućih materijala, kontaminirajući zemljište i podzemne vode, izlažući one koji na njemu rade akutnim i hroničnim zdravstvenim rizicima. Oštećeni brodovi, podmornice i priobalna naftna infrastruktura mogu izazvati zagađenje mora. Komesar EU za klimu smatra da će klimatske promene učetvorostručiti verovatnoću oružanog sukoba.

Čitaj Još »

Vlažna staništa nisu samo bare

Kampanja Ovo nije samo bara treba da poveća svesti javnosti o važnosti očuvanja vlažnih staništa u Srbiji. Sprovodi se u okviru inicijative EU za Zelenu agendu u Srbiji uz tehničku i finansijsku podršku EU i u partnerstvu sa Ministarstvom zaštite životne sredine, a sprovodi je UNDP u saradnji sa Švedskom i EIB, uz dodatna finansijska sredstva koja su obezbedile vlade Švedske, Švajcarske i Srbije.

Čitaj Još »

Oporavak narušenih ekosistema po Zakonu o obnovi prirode EU

Prvi evropski zakon za dugoročni oporavak prirode na celom kontinentu – Zakon EU o obnovi prirode – postavlja obavezujuće ciljeve za obnavljanje degradiranih ekosistema, posebno onih sa najvećim potencijalom za hvatanje i skladištenje ugljenika i za sprečavanje i smanjenje uticaja prirodnih katastrofa. Države članice imaju zadatak da razviju ambiciozne nacionalne planove obnove do kraja 2026. godine.

Čitaj Još »

Negde treba početi, jel da?

Više puta nego što je očekivano se dogodilo da su čak i ljudi zaduženi za područje ekologije i(li) zdravlja bili u situaciji da vide,da treba više stručne podrške za zaista verodostojne korake u realizaciji strategija održivog razvoja. Tako da možda treba početi i samo sa prvim pitanjem, kaže u svom autorskom tekstu za Energiju Balkana magistar Tina Štrukelj, stručnjak za ugljeničnu neutralnost organizacija, pravnica i direktorka Infinite Pure Solutions (IPS), Slovenija.

Čitaj Još »

Kako bizoni pomažu u borbi protiv CO2?

Stado od 170 grla, nedavno uvezeno u Rumuniju, podstaklo je novi analitički pristup ekologa – naučna studija pruža ubedljive dokaze da ponovno uvođenje bizona i drugih velikih vrsta divljih životinja može da bude efikasan način za borbu protiv klimatskih promena. Ovo krdo bi moglo da pomogne u skladištenju CO2 ekvivalenta 43.000 automobila, kažu istraživači.

Čitaj Još »

Povratak američkih reka svojim prirodnim tokovima

Za uklanjanje 668 različitih brana na američkim rekama za 55 godina plaćeno je 1,52 milijarde dolara. Rezultati pomenutog istraživanja dolaze u vreme sve veće svesti o uticajima koje brane mogu imati na ekosisteme. To je i razlog zašto se mnoge brane uklanjaju širom sveta, posebno one koje su stare, nesigurne ili više ne služe svojoj prvobitnoj nameni ili zahtevaju skupe popravke i održavanje.

Čitaj Još »

Zelena ekonomija sve aktuelnija u poljoprivredi

Postoji nekoliko glavnih prednosti bavljenja biodinamičkom poljoprivredom u poređenju sa tradicionalnom. Biodinamička poljoprivreda se oslanja na zdravlje zemljišta kao osnovu za uzgoj zdravih biljaka. Korišćenjem prirodnih đubriva, komposta i drugih tehnika izgradnje zemljišta, biodinamički farmeri su u mogućnosti da poboljšaju plodnost i strukturu zemljišta, što dovodi do uzgoja zdravih biljaka.

Čitaj Još »
Logo

Energija Balkana

Newsletter

Nedeljni pregled vesti