lignit

Kako to rade na Balkanu (3): Energetski intenzitet i strukturni paradoks

Poređenje sistema na Balkanu nedvosmisleno potvrđuje da uspešna energetska politika ne trpi teror uniformnosti. Srbija mora ostati verna sopstvenoj privrednoj strukturi. Uspešni i bezbedni sistemi ne funkcionišu na bazi stihijskih tržišnih kretanja i pasivne administracije. Naš komandni lanac upravljanja mora biti centralizovan, a razvoj miksa strogo kontrolisan kroz jasne državne kvote, tehnološke prioritete i obavezujuću preliminarnu državnu verifikaciju svakog novog projekta. Samo sa energetskom politikom koja je duboko suverena i verna sopstvenoj inženjerskoj fizici, Srbija može obezbediti dugoročnu nacionalnu bezbednost i održiv privredni razvoj.

Čitaj Još »

Od rudnika do jezerskog raja

Lužička jezerska oblast u istočnoj Nemačkoj nastala je obnovom nekadašnjih površinskih kopova lignita. Danas je najveći pejzaž veštačkih jezera u Evropi, sa razvijenim turizmom, obnovljenom prirodom i održivim vinogradarstvom, dok region istovremeno prolazi kroz energetsku tranziciju i gradi novu privrednu budućnost.

Čitaj Još »

Slovenija: Energetska stabilnost i sa ograničenom isporukom struje iz TEŠ-a

Zakonske odredbe o prelaznom finansiranju ubrzanog i pravičnog izlaska iz uglja, prema kojem bi slovenačka Termoelektrana Šoštanj (Teš) obavljala privrednu javnu uslugu pružanja toplotne energije za daljinsko grejanje u opštinama Šoštanj i Velenje od 1. januara 2025. godine do 30. aprila 2027. godine, podrazumevaju da ovaj objekat u budućnosti učestvuje sa oko 15 odsto u ukupnoj električnoj energiji proizvedenoj u Sloveniji. Možemo da kontrolišemo elektroenergetski sistem zemlje čak i da Nuklearna elektrana Krško i TEŠ ne proizvode električnu energiju, poručuju iz ELAS-a.

Čitaj Još »

Grčka pred nuklearnim izazovom iz komšiluka

Dok zemlje u okruženju grade i proširuju nuklearne elektrane, Grčka zaostaje u svojim planovima energetske samodovoljnosti i skupo plaća uvoz prirodnog gasa, eliminišući četiri od pet postrojenja za lignit u Kozaniju, iz ekoloških razloga. Došlo je vreme da se Grčka pridruži nuklearnom klubu svog susedstva i ostvari višestruke prednosti.

Čitaj Još »

Mitovi i istine o električnoj energiji u Grčkoj

Mit je da Grčka zaostaje u obnovljivim izvorima energije, jer se od 2019. godine proizvodnja iz OIE više nego udvostručila, pokrivajući deo izgubljene realizacije iz perioda 2015-2019, kada je došlo do stagnacije investicija. Zbog toga što nema druge tehnologije sa niskim emisijama, kao što su nuklearna energija i bioenergija, a proizvodnja iz hidroenergije je relativno niska, Grčka je i dalje zavisna od fosilnih goriva, a posebno prirodnog gasa za proizvodnju električne energije.

Čitaj Još »

Bugarska kompanija CERB obaviće remont termoelektrane „Kosovo A“

Bugarska centralna energetska remontna baza (CERB) obaviće remont termoelektrane Kosovo A. U termoelektrani trenutno rade samo dve, od ukupno pet jedinica. Godišnja proizvodnja električne energije iz TE Kosovo A iznosi oko 1500 GWh. U poslednjih 20 godina CERB je realizovao projekte u Albaniji, Severnoj Makedoniji, Grčkoj, Turskoj, Srbiji, Rumuniji, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini itd.

Čitaj Još »

Grčka: Utrostručena proizvodnja struje energetskih zajednica

U Grčkoj se u 2023. godini samoproizvodnja struje u sektorima domaćinstava, poljoprivrednika, preduzeća, opština i energetskih zajednica udvostručila na 421 MW, dok se kapacitet projekata samoproizvodnje kojima su upravljale samo energetske zajednice više nego utrostručio (sa 4,2 MW u 2022. na 14 MW u 2023. godini).

Čitaj Još »
Bez uglja nema struje grejanja

CEPS: Za izbacivanje uglja Zapadnom Balkanu su potrebne investicije, a ne podsticaji

Brzo uključivanje Zapadnog Balkana u EU ETS jedini je efikasan način da se postupno izbaci ugalj. Trenutna politika EU, koja kombinuje Mehanizam za prekogranično prilagođavanje ugljenika (CBAM) i razvoj regionalnog sistema za trgovinu emisijama suviše je spora. Ukratko, Zapadnom Balkanu su potrebne investicije, a ne podsticaji. Ukupni novi proizvodni kapaciteti potrebni u regiji biće približno 5 GW, što je manje od 1 % ukupnog proizvodnog kapaciteta EU. Ukupna potrebna investicija biće manje od 15 milijardi evra, pokazuju kalkulacije briselskog centra, navodi se u izveštaju koji je 23. februara objavio briselski analitički centar CEPS.

Čitaj Još »
Logo

Energija Balkana

Newsletter

Nedeljni pregled vesti