čovek odgovoran za klimatske promene

Šolc stavlja borbu protiv klimatskih promena u prvi plan

Nova vlada Nemačke na čelu sa Olafom Šolcom predstavila je ciljeve i planove koji treba da omoguće bolji i lakši život svojim stanovnicima. U svojoj konferenciji za novinare su naveli da im je primarni cilj borba protiv klimatskih promena i težnja da se Nemačka učini kimatski neutralnom.

Olaf Šolc će predvoditi trostranačku koaliciju sa širokim planovima za prelazak Nemačke na zelenu ekonomiju, u okviru sporazuma o okončanju 16 godina vlade koju je vodila Angela Merkel.

Skoro dva meseca nakon što je njegova Socijaldemokratska partija pobedila na saveznim izborima, on će ući na vlast sa Zelenima i Strankom slobodnih demokrata naklonjenim biznisu.

Zaštita klime čini veliki deo koalicionog dogovora

Stranke imaju za cilj postepeno ukidanje upotrebe uglja do 2030. godine, osam godina pre roka.

Oni će, takođe, nastojati da iskoriste 2% nemačke teritorije za energiju vetra i fokusiraće se i na energiju zasnovanu na vodoniku. Do 2030. godine, stranke žele da 80 odsto električne energije bude dobijeno iz obnovljivih izvora i da 15 miliona električnih automobila bude na nemačkim putevima.

U planu je i legalizacija prodaje kanabisa u licenciranim prostorijama, uz kontrolu kvaliteta i distribucije droge.

Nemačka je najveća evropska ekonomija, tako da će odluke nove vlade imati veliki uticaj na njene susede.

Šolc (63) je na konferenciji za novinare rekao da je „suverenitet Evrope kamen temeljac naše (nemačke) spoljne politike“. Istakao je i naglasio prijateljstvo Nemačke sa Francuskom i partnerstvo sa SAD.

Govoreći o usuđivanju da se postigne veći napredak u koaliciji „pod jednakim uslovima“ Šolc je ukazao i da šire članstvo tri stranke još mora da odobri ono što je nazvano „semaforskom“ koalicijom.

Ovaj nadimak koalicija je, inače, dobila zbog crvene, žute i zelene boje stranaka.

Šolc će preuzeti funkciju kancelara od Angele Merkel tek nakon glasanja u Bundestagu, koje se očekuje između 6. i 9. decembra.

Novi kancelar će stupiti na dužnost tokom teškog perioda pandemije Covid-19. Nemačka je jedna od nekoliko evropskih zemalja u kojima je infekcija naglo porasla na rekordne nivoe poslednjih nedelja.

U sredu je Šolc rekao da će koalicija pojačati vakcinaciju i razmotriti uvođenje obavezne vakcinacije za zdravstveno osoblje i druge neophodne radnike.

„Situacija je mračna. Korona virus još nije pobeđen“, konstatovao je Šolc.

Najveći izazov našeg vremena

Socijaldemokrate su pobedile na izborima 26. septembra, ispred Demohrišćanskog saveza Angele Merkel, koji je imao najgori izborni rezultat ikada. Zeleni su postigli svoj najbolji rezultat, pod vođstvom Analene Berbok, koja je govorila o ambicioznom savezu sa ciljem da započne promenu paradigme za transformaciju ekonomije.

„Možemo da transformišemo našu ekonomiju tako da ona postane klimatski neutralna. Imamo sporazum u kome je klimatska neutralnost zajednički imenitelj“, rekla je Berbokova opisujući klimatsku krizu kao najveći izazov našeg vremena.

Očekuje se da će predstavnica Zelenih postati ministarka spoljnih poslova u novoj vladi, dok će njen ko-lider, Robert Habek dobiti ulogu vicekancelara, kao i nadgledanje energetske tranzicije.

Novi ministar finansija bi trebalo da bude Kristijan Lindner, lider Slobodnih demokrata. Ova stranka ima veliki broj mladih birača.

„Mlađa generacija nam je dala ovaj posao, da prevaziđemo status kvo poslednjih godina“, rekao je Lindner.

Kakvi su im planovi?

Učiniti Nemačku klimatski neutralnom do 2045. veliki je fokus dogovora pod nazivom „Uzmi više napretka“. Postepeno izbacivanje uglja odvijaće se „idealno“ do 2030. godine, a solarna energija će postati obavezna na krovovima novih poslovnih zgrada i opšte pravilo za nove privatne kuće. Čak 16 država će morati da obezbede 2% svoje površine za energiju vetra. Cilj postepenog ukidanja automobila sa motorima sa unutrašnjim sagorevanjem ostaje isti kao cilj EU – do 2035. godine.

Minimalne plate će porasti na 12 evra (10 funti) na sat, a svake godine će se graditi još 400.000 novih stanova, od kojih će četvrtina biti za socijalno stanovanje, kako bi se rešila nemačka stambena kriza.

Starosna granica za glasanje biće smanjena sa 18 na 16 godina, uz planove za reformu izbornog zakona, kako bi se okončao sve veći broj poslanika. Novi Bundestag ima 735 mesta. Promena starosne granice za glasanje za evropske izbore zahteva prostu parlamentarnu većinu. Ali, za savezne izbore potrebna je dvotrećinska podrška.

Pitanje imigranta i pandemije

Imigranti (useljenici) će moći da podnesu zahtev za nemačko državljanstvo nakon pet godina. Takođe će im biti dozvoljeno dvojno državljanstvo, planira koalicija. Ovo bi promenilo živote miliona imigranata, od kojih mnogi ostaju strani državljani uprkos tome što decenijama žive u Nemačkoj.

U kancelariji će biti formiran krizni tim za Covid da se fokusira na pandemiju. Šolc je rekao da je vakcinacija izlaz iz pandemije i da bi u nekim ustanovama za negu, koje uključuju ugrožene osobe, trebalo da bude obavezna. Kako je rekao,koalicija se složila da uloži milijardu evra u bonuse za zdravstvene radnike.

Energetska nezavisnost

Što se tiče spoljne politike, stranke su rekle da žele „da podignu strateški suverenitet Evrope“, što zapravo znači veću nezavisnost u oblasti energetike, bezbednosti i rešavanje drugih međunarodnih pitanja. Međutim, odnos Nemačke sa SAD i njeno članstvo u NATO savezu ostaće centralni deo njene bezbednosti.

Nemačko pravilo o zabrani novih dugova ukinuto je tokom pandemije, jer je bilo potrebno više sredstava za rešavanje krize. Ali, do 2023. koalicija kaže da želi da vrati kočnicu duga, koja je sadržana u nemačkom ustavu.

Biće ukinuta zabrana o reklamioranju lekara, koji sprovode abortuse, kako bi se omogućilo javno informisanje o metodi bez straha od krivičnog gonjenja.

Izvor: BBC

Facebook
X.com
LinkedIn
Email
Odštampaj

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Logo

Energija Balkana

Newsletter

Nedeljni pregled vesti