dalekovod

Grčko-turski električni kabl do 2029.

Očekuje se da će 2029. godine biti gotova druga električna interkonekcija između Grčke i Turske, na osnovu Memorandum o razumevanju između Operatera grčkog sistema za prenos električne energije ADMIE i turskog operatera TEIAS. Cilj nove interkonektivne linije između Nea Santas (Grčka) i Babaeski (Turska), jeste nadogradnja električne interkonekcije između Grčke i Turske i povećanje obima dvosmernog toka električne energije za 600 MW (megavata).

Čitaj Još »

C. Gora: Imovinsko-pravni problemi zaustavili drugu žilu podmorskog kabla sa Italijom

Nastavak realizacije projekta spajanja podmorskim kablom elektro-energetskih sistema Crne Gore i Italije zavisi od rešavanja imovinsko-pravnih problema na lokacijama Đurđevića Tara i Njegovuđa i usvajanja planske dokumentacije za koridor izgradnje dalekovoda Pljevlja – Bajina Bašta. Ovaj kapitalni projekat uključuje izgradnju podmorskog kabla jednosmerne struje kapaciteta 1.000MW između Italije i Crne Gore, izgradnju trafo-stanice 400/110/35 kV Lastva, 400kV dalekovoda Lastva -Čevo – Pljevlja i uvođenje postojećeg 400 kV dalekovoda Podgorica – Trebinje u TS Lastva, kao i izgradnju 400 KV dalekovoda prema Srbiji i/ili Bosni i Hercegovini.

Čitaj Još »

Svet mora da doda ili zameni 50 miliona milja dalekovoda do 2040. godine

Globalni fokus na neke tehnologije obnoljivih izvora energije, kao što su vetar, solarna energija, električna vozila i toplotne pumpe, je impresivan, ali ulaganja u dalekovode su bila nedovoljna i na kraju će to postati usko grlo. Izgradnja novih dalekovoda traje između pet i 15 godina, uključujući planiranje i izdavanje dozvola. Nasuprot tome, novi projekti obnovljive energije traju između jedne i pet godina, a nova infrastruktura za punjenje električnih vozila traje manje od dve godine, kaže Međunarodna agencija za energetiku.

Čitaj Još »

C. Gora: Dalekovod od Lastve do Pljevalja na stubu zelene tranzicije

Dalekovod od Lastve do Pljevalja, čija je izgradnja u toku, deo je projekta Trans-balkanskog koridora, koji je skup elemenata elektroprenosne mreže i cilj mu je da omogući bolje međusobno energetsko povezivanje sa zemljama iz okruženja. Razvoj prenosne mreže i skok cene električne energije uslovili su veliko interesovanje investitora za izgradnju objekata za proizvodnju struje iz obnovljivih izvora, poručuju iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES).

Čitaj Još »

Finansijska injekcija Evroske komisje EPS-u i EMS-u

Od 8,44 miliona evra bespovratne pomoći u oblasti energetike Evropska komisija je, posredstvom Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF) odobrila EPS-u 7,722,671 miliona evra za projekat rekonstrukcije HE Bistrica, elektrane izgrađene pre više od šest decenija. Odobrena je i finansijka pomoć EMS-u za izradu Studije izvodljivosti za projekat Centralno-balkanskog koridora sa Procenom uticaja na životnu sredinu.

Čitaj Još »

EMS nastavlja sa investicionim ulaganjima

Pušten je u rad novi dvosistemski dalekovod 110 kV u Ubu, koji je preduslov pouzdanog snabdevanja i ekonomske sigurnosti. Ovaj projekat deo je EMS-ovog investicionog zamaha. Podsetiću vas da je EMS od 2011. godine realizovao investicije vredne 380 miliona evra, kao i da će do kraja 2030, kroz investicije koje su u toku, dodatna realizacija biti vredna čak 760 miliona evra, rekla je Jelena Matejić, generalna direktorka EMS-a.

Čitaj Još »
Šel želi da razvije ogromni plutajući vetropark na moru u Južnoj Koreji

Zelena struja u Nemačkoj je još fizički daleko od potrošača

Nedavno je pušten u rad dalekovod koji će prenositi eko-električnu energiju iz Norveške u Nemačku i može se steći utisak da će svi problemi uskoro biti rešeni. Ali cilj je još daleko. Ima još mnogo posla kako bi se Nemačka mogla snabdevati samo ekološkom energijom, a političarima bi bilo bolje da se prihvate posla i urade nešto sa propisima za prenos energije, poručuju stručnjaci.

Čitaj Još »
Logo

Energija Balkana

Newsletter

Nedeljni pregled vesti