data centri

Hoće li BiH postati baza za velike investicije u data centre?

BiH bi mogla da privuče velike investicije u data centre, posebno zbog domaće proizvodnje električne energije, dostupnosti vode i potencijala za razvoj obnovljivih izvora energije. Američki investitori već pokazuju interesovanje za projekte u Republici Srpskoj vredne više stotina miliona dolara, ali njihov razvoj zahteva pažljiv izbor lokacija i rešavanje pitanja uticaja na životnu sredinu, potrošnje struje i vode.

Čitaj Još »

EPCG, CGES i CEDIS grade zajednički data centar u nikšićkoj Železari

Projekat bi, pored potreba kompanija koje upravljaju ključnom energetskom infrastrukturom, mogao da obuhvati i pružanje usluga drugim korisnicima, u zavisnosti od raspoloživih kapaciteta i tržišnih potreba. Konačna vrednost investicije, kapacitet i rokovi izgradnje biće definisani nakon završetka studije izvodljivosti i izrade idejno-tehničkog rešenja.

Čitaj Još »

Bivši rudnik uglja napajaće Gugl solarnom energijom

Kompanija MN8 Energy gradi projekat vredan 350 miliona dolara u Zapadnoj Virdžiniji, koji će kombinovati 86 MW solarne energije sa litijumskim i baterijama na bazi cinka. Gugl će tokom 20 godina otkupljivati proizvedenu struju za napajanje svojih data centara, dok projekat istovremeno predstavlja novu namenu degradiranog rudarskog zemljišta.

Čitaj Još »

Američki operator MISO traži kontrolu potrošnje data centara

MISO je predložio nova pravila za velike potrošače i data centre u SAD, uključujući detaljnije podatke o potrošnji, ugradnju fazorskih mernih jedinica i ograničenja naglih promena opterećenja. Cilj je omogućiti brže priključenje AI i cloud kapaciteta, uz očuvanje stabilnosti elektroenergetske mreže i pravičnu raspodelu troškova.

Čitaj Još »

„Kum veštačke inteligencije“ kaže da VI vodi u maosvnu nezaposlenost

Masovna primena veštačke inteligencije mogla bi da promeni tržište rada mnogo dublje nego što se danas očekuje, pri čemu bi broj ugašenih radnih mesta mogao znatno da nadmaši broj novih poslova. Dok tehnološki lideri vide AI kao priliku za veću produktivnost i kraću radnu nedelju, stručnjaci upozoravaju da bi tranzicija mogla posebno teško pogoditi milione radnika i mlade koji tek ulaze na tržište rada.

Čitaj Još »
tehnologija, IT, data centar

Ekološke zabrinutosti usporavaju Googleovu najveću investiciju u Indiji

Googleova najveća investicija u Indiji, izgradnja data centra vrednog oko 15 milijardi dolara, suočava se sa pravnim izazovima i protestima zbog zabrinutosti oko potrošnje vode, uticaja na životnu sredinu i blizine zaštićenog područja. Vlada i kompanija tvrde da će projekat biti realizovan uz poštovanje propisa i primenu tehnologija koje će smanjiti uticaj na lokalne resurse.

Čitaj Još »

Šefica EEA traži da se tehnološkim kompanijama ne dozvoli skrivanje ekološkog otiska

Evropska agencija za životnu sredinu upozorava da bi ubrzano širenje data centara i veštačke inteligencije moglo da ugrozi klimatske ciljeve EU i izazove probleme sa snabdevanjem električnom energijom, posebno zbog nedostatka transparentnosti o njihovoj potrošnji energije i vode. Direktorka EEA Leena Ylä-Mononen poručila je da EU mora obavezati tehnološke kompanije da objavljuju podatke o svom ekološkom otisku kako bi se bolje procenili rizici i uticaj AI industrije na životnu sredinu.

Čitaj Još »

Ljudi bi radije živeli pored nuklearke nego pored AI data centra

Novo istraživanje Galupa pokazalo je da se čak 71% Amerikanaca protivi izgradnji AI data centara u svojim lokalnim zajednicama, uglavnom zbog ogromne potrošnje energije i vode, kao i negativnog uticaja na životnu sredinu i kvalitet života. Građani izražavaju veću zabrinutost zbog data centara nego zbog nuklearnih elektrana, dok kompanije poput OpenAI, Microsoft i Amazon ubrzano grade velike AI komplekse širom SAD. Posebnu zabrinutost izazivaju primeri poput Nevade, gde će deo stanovništva ostati bez dosadašnjeg snabdevača strujom kako bi se električna energija preusmerila ka data centrima.

Čitaj Još »

Bez vode Kina ne može da eksploatiše gas iz škriljaca

Veliki deo kineskih resursa škriljaca nalazi se u regionima gde je voda oskudna. Hidrauličko frakturisanje zahteva velike količine vode, a u tim oblastima ona jednostavno nije dostupna u obimu potrebnom za brz razvoj. Kinesko iskustvo sa škriljcima je samo jedan primer, ali neće biti poslednji. Kako potražnja za energijom raste, a klimatska varijabilnost se povećava, voda će imati sve veću ulogu u određivanju šta se gradi i gde, piše Robert Repijer, saradnik Forbesa.

Čitaj Još »
Logo

Energija Balkana

Newsletter

Nedeljni pregled vesti