energetska nezavisnost

Da li nam je potrebna izgradnja RHE Đerdap 3?

Potrebna nam je izgradnja RHE Đerdap 3 i to najkasnije do 2040. godine! Ne sme se planirati izgradnja više kapaciteta iz neupravljivih vetro i solarnih elektrana na uštrb baznih kapaciteta, jer bi to ugrozilo stabilno i pouzdano funkcionisanje našeg EES, odnosno dovodilo do čestih parcijalnih ili totalnih raspada i opšteg smanjenja sigurnosti sistema. Za funkcionisanje EES potreban je dodatni kapacitet u RHE instalisane snage od oko 1.040 MW i energetske zapremine od oko 555 GWh.

Čitaj Još »

Energetska suverenost kroz povratak poverenja u domaće znanje i institucije

Ukidanje moratorijuma na izgradnju nuklearnih elektrana 2024. godine bio je čin oslobađanja srpske struke, hrabar čin države u pravom smeru. Ukidanje ovog prevaziđenog ograničenja nije samo energetsko, već i pitanje nacionalnog samopoštovanja. Bilo je krajnje vreme da odbacimo kompleks niže vrednosti – mi nismo ništa manje sposobni, niti manje pametni od naših suseda. Vreme je da gradimo sopstvenu energetsku tvrđavu sopstvenom pameću. Imamo institucije koje iskreno zastupaju naše interese i stručnjake čije znanje ne zaostaje za svetskim vrhom. Vreme je da prestanemo da sumnjamo u sopstvene snage. Društvo koje ne veruje svojim inženjerima, pravnicima, ekonomistima, koje ne veruje sopstvenim državnim institucijama ne mora biti vojno osvojeno – ono je već predalo svoj suverenitet.

Čitaj Još »

Energetska nezavisnost – važan stub buduće energetske politike

Ceneći energetsku nezavisnost kao važan stub buduće energetske politike, u ovom trenutku se čini da možda budući energetski miks zasnovan isključivo na domaćim resursima (voda, vetar, sunce, biomasa, geotermalni potencijal, energija otpada…), sa razvijenim tehnologijama skladištenja energije (reverzibilne hidroelektrane, baterijske elektrane, upravljanje potrošnjom, itd.) i sa široko razvijenim tehnologijama za primenu zelenog vodonika, nije idealizovana slika energetske budućnosti već tehnološka mogućnost u kojoj će eventualno biti pridodat i doprinos nuklearnih elektrana, zajednička je poruka učesnika Međunarodnog Savetovanja ENERGETIKA 2026.

Čitaj Još »
Bakar Izvor: Pexels

Bakar u Makedoniji zakopan zajedno sa projektima

Pozivi Evropske unije za zajedničke rezerve kritičnih minerala poklapaju se sa najnovijim izveštajem Međunarodne energetske zajednice o kritičnim mineralima, koji je utvrdio da globalne zalihe bakra neće biti dovoljne da zadovolje svetsku potražnju. Severna Makedonija, čiji rudarski sektor sve manje učestvuje u industrijskoj proizvodnji, nema projekte usmerene na ubrzanje potrage za kritičnim mineralima.

Čitaj Još »

EBRD i EU podržali projekat GREGY

Važna prekretnica za ubrzanje sprovođenja simboličnog projekta elektroenergetske interkonekcije Egipta i Grčke (GREGY), koji predstavlja temelj za jačanje energetske sigurnosti i zelene tranzicije Evrope, postignuta je ovih dana potpisivanjem Ugovora o dodeli bespovratnih sredstava između Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i ELICA INTERCONNECTOR, kompanije iz Copelouzos Grupe.

Čitaj Još »

Cene struje na tržištu skaču i do deset puta dnevno – može li Srbija da bude energetski nezavisna

Osnivač portala Energija Balkana Jelica Putniković izjavila je za RTS da cene električne energije na tržištu skaču i do deset puta u toku dana, te je neophodno da Srbija ima kontinuirano snabdevanje i da ne zavisi od uvoza iz inostranstva. Tehnički direktor Berze električne energije Srbije Dejan Stojčevski očekuje da će naša elektroprivreda postati do kraja 2026. godine deo evropskog tržišta, jer postoji dobra volja Evrope.

Čitaj Još »

Makedonski inženjeri zahtevaju izgradnju RHE „Čebren”

Izgradnja reverzibilne hidroelektrane Čebren je od strateškog i ključnog značaja za energetsku nezavisnost i bezbednost Republike Makedonije. Sa instalisanom snagom od najmanje 333 MW, planirano je da se obezbedi neophodna fleksibilnost i stabilnost energetskog sistema, posebno nakon zatvaranja termoelektrana Oslomej i Bitolj, što se očekuje, prema polanu zelene tranzicije, do 2028. godine, poručuje Udruženje inženjera Severne Makedonije, tražeći od Vlade da obezbedi sredstva za realizaciju ovog projekta.

Čitaj Još »
Pixabay

Kako Makedonija može da se reši uglja do 2050. godine?

Severna Makedonija ima za cilj da napusti korišćenje uglja za energetske potrebe do 2050. godine, poštujući rokove EU za prelazak na obnovljive izvore energije. Od EK se traži da poveća tranzicionu podršku zajednicama koje zavise od uglja na Zapadnom Balkanu, kako bi se omogućio pravedan prelazak na ekonomiju bez fosilnih goriva. Ugalj u Severnoj Makedoniji predstavlja 40 odsto energetskih izvora.

Čitaj Još »

Koliko će najavljena ulaganja u energetski sistem Makedoniju približiti energetskoj nezavisnosti?

„Makedonija je zavisna od fosilnih goriva, naftnih derivata. Ako zemlja ima gasne elektrane, biće zavisna od gasa koji uvozi. Makedonija ne može postati potpuno nezavisna. Maksimalno će se koristiti obnovljivi izvori, grade se solarne i vetroelektrane, ali će i dalje biti potrebni tečni derivati, gas, fosilna goriva koja se još uvek uvoze“, poručuju makedonski stručnjaci.

Čitaj Još »
Logo

Energija Balkana

Newsletter

Nedeljni pregled vesti