Grčka

Grčka industrija čeka subvencije za visoke troškove energije

Grčka industrija očekuje sredstva iz državnog budžeta na osnovu odluke Evropske Komisije iz marta 2023. godine o subvencijama u industriji za visoke troškove energije uzrokovane skokom cena tokom energetske krize. Reč je o subvenciji koja se, uglavnom, odnosi na čeličane suočene sa ozbiljnim problemima održivosti. Ukupan iznos koji će grčka preduzeća dobiti od države, po mehanizmu koji je odobrila EK, procenjuje se na oko 40 miliona evra.

Čitaj Još »
Gastrade, Gastrejd, Aleksandropolis, Aleksandrupolis, LNG

Grčka: Kraj ere novih FSRU terminala?

Iako su FSRU postrojenja predstavljala rešenja za energetsku nezavisnost od ruskog gasa, sada budućnost ovih plutajućih jedinica za regasifikaciju ne izgleda optimistično. Komercijalni režim FSRU Aleksandropolis još nije počeo zbog tehničkog problema nastalog tokom procesa puštanja terminala u rad. Solunski FSRU (Elpedison), izgleda kao da je napušten, isto i Dioriga Gas koji je u jednom trenutku tražio i državno finansiranje, dok se ARGO u Volosu bori da ne propadne.

Čitaj Još »

Grčka: Uvoz ruskog gasa premašio nivo od pre energetske krize

Tokom jedanaestomesečnog perioda jun 2023 – april 2024. godine, ukupan uvoz ruskog gasa iznosio je najmanje 30,73 TWh, odnosno 37,1% više u odnosu na uporedni jedanaestomesečni period pre početka rata Rusije u Ukrajini (22,41 TWh između juna 2021. i aprila 2022). Za prirodni gas iz Rusije postoje dve ulazne kapije – edan je iz Sidirokastra kroz cevovod Turski tok, a drugi je, u obliku tečnog prirodnog gasa (LNG), ili sa kapije Agia Triada ili sa kapije Amphitrite.

Čitaj Još »

Grčka: Tržišni test za pokretanje ulaganja 700 miliona evra u gasni sistem

Obavezujuće testiranje tržišta za angažovanje kapaciteta gasnog sistema, koji sprovodi grčki gasni operater DESFA , sinhronizovan je sa testom tržišta za povećanje kapaciteta bugarskog prenosnog sistema, kao i IGB (Interkonektorski cevovod Grčke – Bugarske). U istom periodu slične tržišne testove realizovaće operatori još pet zemalja (Rumunije, Mađarske, Moldavije, Ukrajine, Slovačke), koje pripadaju inicijativi Vertikalni koridor.

Čitaj Još »
Rastu emisije gasova sa efektom staklene bašte

Grčka planira transport i skladištenje CO2 u Egiptu

Grčka i egipatska vlada detaljno razmatraju mogućnosti korišćenja infrastrukture za skladištenje emisija iz grčke industrije, koja će se razviti u Egiptu. Glavni argument grčke strane za geografsko proširenje skladišta je da se geologija u južnoj Evropi razlikuje od geologije u severnoevropskim državama, odnosno da su geološke strukture pogodne za skladištenje CO2 retke u mediteranskim zemljama. Emisije u Grčkoj iznose 15 miliona tona godišnje.

Čitaj Još »

EBRD pozvana da preispita finansiranje gasovoda Grčka-Severna Makedonija

Ekolozi poručuju da bi Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), trebalo da ukine planirani zajam za novi gasovod kojim bi se preko Grčke dopremao dodatni gas u Severnu Makedoniju, tvrdeći da to krši politiku zaštite životne sredine EU i EBRD. Zajam koji je predvidela EBRD, u iznosu do 98,6 miliona evra, koristio bi se za izgradnju interkonektivnog gasovoda od 66 kilometara od Grčke do Severne Makedonije, i za dva gasovoda unutar Severne Makedonije, koji bi dalje distribuirali gas.

Čitaj Još »
Šel želi da razvije ogromni plutajući vetropark na moru u Južnoj Koreji

Grčka priprema morske vetroelektrane za tržište

Grčki nacionalni cilj predviđa da se do kraja decenije instalira 1,9 GW morskih vetroparkova. Ova zemlja ima najveći potencijal vetra na moru u regionu, što na srednji i dugi rok ima veliku vrednost za energetsku bezbednost i nezavisnost Starog kontinenta. Za prijem energije realizacijom ovih projekata rezervisan je prostor ukupnog kapaciteta 2 GW.

Čitaj Još »

Grčka: Završetak izgradnje elektrane na prirodni gas u Komotiniju

Savremena elektrana na prirodni gas u Komotiniju, u grčkoj oblasti Trakija, čija je izgradnja pri kraju, poseduje najsavremeniju tehnologiju koja omogućava minimalnu emisiju zagađujućih materija, ne samo u odnosu na blokove lignita već i u sličnim blokovima koji rade na prirodni gas. Investicija je posebno važna za podsticaj lokalne privrede i zapošljavanja, a ima i ekološku dimenziju, jer doprinosi poboljšanju ekološkog otiska.

Čitaj Još »

Dinamičan povratak ruskog prirodnog gasa u grčki energetski miks

Tokom perioda jun 2023. – februar 2024, ukupan grčki uvoz ruskog gasa iznosio je najmanje 24,8 TWh, odnosno 30% više u odnosu na uporedni devetomesečni period pre početka ruskog rata u Ukrajini – između juna 2021. i februara 2022. godine (19,07 TWh) . U periodu januar-februar 2024. godine, potrošnja gasa u Grčkoj iznosila je 10,92 TWh, što je povećanje od 30,1% u odnosu na isti period 2023. godine.

Čitaj Još »
Gastrade, Gastrejd, Aleksandropolis, Aleksandrupolis, LNG

Nekoliko koraka do komercijalnog rada terminala za LNG u Aleksandropolisu

Plutajući terminal za regasifikaciju tečnog prirodnog gasa (FSRU), u grčkom Aleksandropolisu, kojim će upravljati Gastrejd, prema najavi ove kompanije, biće spreman za komercijalni rad krajem aprila ove godine. Do sada je rezervisano 75-80 odsto raspoloživog kapaciteta terminala za prvih pet godina, što se ocenjuje kao izuzetno dobar pokazatelj kada je reč o regionalnom pozicioniranju ovog postrojenja.

Čitaj Još »

Atinska bitka za ključeve evropske ekonomske kapije

Grčka teži da postane evropska kapija ka novoj ekonomskoj osovini koja će povezati Indiju sa Evropom – Ekonomski koridor Indija-Bliski istok-Evropa (IMEC). IMEC je već uveliko zacrtan i sastojaće se od dva koridora – istočnog, pomorskog između Indije i Arabije i severnog -kombinovanog između Arabije i Evrope. Još uvek nema odluke o tome da li će se ovaj koridor završiti u Grčkoj, Italiji ili Francuskoj.

Čitaj Još »

Grčka: Utrostručena proizvodnja struje energetskih zajednica

U Grčkoj se u 2023. godini samoproizvodnja struje u sektorima domaćinstava, poljoprivrednika, preduzeća, opština i energetskih zajednica udvostručila na 421 MW, dok se kapacitet projekata samoproizvodnje kojima su upravljale samo energetske zajednice više nego utrostručio (sa 4,2 MW u 2022. na 14 MW u 2023. godini).

Čitaj Još »
Logo

Energija Balkana

Newsletter

Nedeljni pregled vesti