Američki poslovni portal Bloomberg smatra da će od pomoći Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) siromašnim državama koristi imati bogate zemlje, a objasnili su zašto tako misle.
Napomenuli su da će ova finansijska institucija svojim članicama dati najveću finansijsku inekciju u istoriji – u iznosu od 650 milijardi dolara. Time će pokušati podstaći globalnu likvidnost i pomoći siromašnim državama u suočavanju sa rastućim dugom i korona virusom, piše Klix.ba.
Međutim, pojedini kritikuju način na koji MMF to želi uraditi, a to je kroz specijalno pravo vučenja (Special Drawing Rights – SDR). Naime, prema MMF-ovim pravilima, SDR se distribuira proporcionalno udelu svake zemlje u fondu, a koji je skoro jednak njihovoj ekonomskoj proizvodnji. To znači da će 58 posto novih SDR-a dobiti razvijene države, 42 posto države u razvoju i samo 3,2 posto siromašne države.
Zašto sada
Američki predsednik demokrata Džo Bajden je u potpunosti promenio odnos prema MMF-u. Stiven Mnučin (Steven Mnuchin), ministar finansija u administraciji bivšeg predsednika republikanca Donalda Trampa je smatrao da ova finansijska institucija nije dovoljna činila za pomoć siromašnim zemljama.
Sjedinjene Američke Države imaju najveći udeo u MMF-u i, samim tim, pravo veta po ovim pitanjima. Izvršna direktorka MMF-a Kristalina Georgieva je izjavila da planira pripremiti konačan predlog pomoći, koji bi mogao biti odobren u junu. Tako da je za očekivati da će centralne banke novac dobiti u augustu.
Šta zapravo znači SDR
SDR je međunarodna imovinska rezerva, koja se može pretvoriti u pet valuta: dolar, evro, jen, britansku funtu i juan. Kada se deli zemljama, one ih mogu posedovati kao deo svojih deviznih rezervi ili ih zameniti za potpuno konvertibilnu valutu drugih država članica MMF-a. Zemlja koja prodaje SDR mora platiti kamatu od 0,05 posto, ako je njen SDR ispod količine ustupljene MMF-u.
Svrha SDR-a je da zemlje dođu do sredstava bez bilo kakvog uslovljavanja, za razliku od druge vrste sredstava koje su u ponudi.
Za šta se koristi SDR
MMF-ovo pravilo je da SDR mora zadovoljavati potrebu za većim dugoročnim rezervama i ne sme podsticati inflaciju. Najveća ikada alokacija SDR-a desila se 2009. godine – kao odgovor na recesiju i iznosila je 250 milijardi dolara. Sada bi ovaj novac zemlje trebale da koriste za kupovinu vakcina protiv korona virusa i medicinsku opremu.
Argentina će koristiti SDR za plaćanje duga MMF-u tj. zajma iz 2018. koji iznosi 45 milijardi dolara.
Kako će se deliti SDR
Očekuje se da će 21 milijardu dobiti države u kojima su primanja niska, a 212 milijardi će dobiti zemlje u razvoju, a što se ne odnosi na Kinu, podaci su Ministarstva finansija SAD-a.
Zašto MMF želi pomagati na ovaj način?
SDR je najbrži način da zemlje dođu do potrebnih sredstava, bez obzira što mnogo više dobijaju bogate države. S druge strane, krediti iziskuju dugo pregovaranje i neke zemlje nerado traže kredite, jer strahuju da će ih investitori negativno percipirati.
Takođe je izgledno da će većina država u kojima su prihodi niski SDR zameniti za neku od valuta, kako bi zadovoljile platni bilans i fiskalne potrebe.
Ministri finansija afričkih zemalja su poručili da će SDR biti jedva dovoljan da se njima finansira ovaj kontinent. Zbog toga su pozvali MMF da preispita način raspodele SDR-a u zemljama sa niskim i srednjim prihodima.
Da li postoji mogućnost da siromašne države dobiju više novca?
U MMF-u su istakli da razmatraju mogućnost da bogate zemlje novostečeni SDR posude ili doniraju siromašnim zemljama. Ministri finansija država G7 su obećali da će sagledati da li SDR mogu iskoristiti kao podršku siromašnim državama.
Američka ministarka finansija Dženet Jelen (Janet Yellen) je pozvala G20 zemlje da višak SDR-a preusmere u države niskih dohodaka. U dokumentu pripremljenom za raspravu pred Ujedinjenim nacijama (UN) je predloženo da bogatije države svoje nepotrebne SDR-ove ustupe u novi poverenički fond na korištenje drugim državama ili u jedan od postojećih fondova MMF-a, kao što je onaj za smanjenje siromaštva i rast ili za katastrofe i pomoć.
Ko će imati koristi?
Ekonomista banke UBS Arend Kaptein (Arend Kapteyn) smatra da će se stvaranjem SDR-a povećati globalne rezerve za 4,5 posto. Očekuje da će zemlje poput Venecuele, Pakistana, Ekvadora, Kazahstana, Turske i Argentine imati najveći procentualni rast među državama u razvoju. Njihove rezerve bi trebale porasti 10 i više posto.
Povećanje rezervi bi se moglo desiti u manjim ostrvskim državama, koje se znatno oslanjaju na turizam, a to su Antigva i Barbuda i Sveta Lucija.
U banci Morgan Stanli su prognozirali da bi se prethodno navedeno moglo desiti i u Čadu i Zambiji, koji su tražili restrukturiranje duga.
Argumenti protiv ovih mera
Kritičari smatraju da bezuslovno finansiranje stvara moralni rizik, da može izazvati inflaciju i dodatne međunarodne rezerve koje nisu potrebne. Pojedini republikanski kongresmeni su ukazali da će države u razvoju koristiti SDR za otplatu dugova Kini, a da bi ti dugovi inače mogli biti restrukturirani ili u potpunosti otpisani.
Oni ističu da se time finansiraju države koje se tretiraju kao američki neprijatelji – Iran, Venecuela i Rusija.
Američka vlast je istakla da neće kupiti SDR od zemlje koju je sankcionisala, a to su Iran, Sirija i Venecuela, te da će pozvati druge države da to učine. I SAD i Velika Britanija su poručili da će korištenje SDR-a biti transparentno i odgovorno, piše Bloomberg.
Izvor: Klix.ba