gvožđe

Švedski grad se seli zgradu po zgradu zbog evropske potrage za mineralima

Zbog širenja velikog podzemnog rudnika gvožđa, grad Kiruna na severu Švedske se postepeno preseljava nekoliko kilometara istočno, u jednom od najradikalnijih urbanih projekata na svetu. Projekat je povezan sa rastućom evropskom potražnjom za gvožđem i retkim zemnim elementima, ključnim za zelenu tranziciju, ali otvara i politička, ekološka i društvena pitanja. Iako su stanovnici svesni da grad živi od rudnika preseljenje donosi gubitak uspomena i zabrinutost zbog težih klimatskih uslova u novom.

Čitaj Još »

Ko je najviše pogođen primenom CBAM-a u Srbiji?

Srbija na EU tržište najviše izvozi gvožđe, čelik i aluminijum. Mada Srbija ne izvozi električnu energiju u EU neophodno je da se nacrti Nacrt zakona o porezu na emisije gasova sa efektom staklene bašte i Nacrtu zakona o porezu na uvoz ugljenično intenzivnih proizvoda još preciziraju i da se nađu mehanizmi koji će podstaći investicije za dekarbonizaciju. Ključno je da se nađe rešenje za smanjenje emisija iz elektroenergetskog sektora jer, električna energija indirektno učestvuje u obračunu emisije svih proizvoda.

Čitaj Još »

Privremeno ograničenje izvoza gvozdenog i čeličnog otpada u 2025. godini

Vlada Srbije uvela je kvantitativno ograničenje izvoza otpada od gvožđa i čelika za 2025. godinu, sa godišnjom kvotom od 30.000 tona. Ova mera, doneta na zahtev domaće industrije zbog nestašice sirovina, primenjivaće se od 1. januara do 31. decembra. Kvota se deli na kvartalne izvozne limite, dok jedan subjekt može izvoziti najviše 45% kvartalne kvote.

Čitaj Još »

Ako BiH ne uđe u sistem trgovine ugljenikom, gubici će biti veliki

Ukoliko Bosna i Hercegovina ne uđe u sistem trgovine ugljenikom, odnosno mehanizam koji reguliše emisiju ugljenika u međunarodnoj trgovini (CMAB), gubici će biti veoma veliki, rečeno je juče na regionalnoj panel diskusiji na temu „Izazovi i prilike za zelenu ekonomiju na Zapadnom Balkanu“.koju je juče u Sarajevu organizovala Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine.

Čitaj Još »
Pixabay

Rusija ratnom okupacijom do ukrajinskih sirovinama

Godinama se smatralo da je Ukrajina širom sveta poznata kao „žitnica Evrope“. Ali po pojedinim procenama veliko bogatstvo se nalazi pod zemljom. Međutim, izbijanjem rata veliki delovi ovog blaga su pod ruskom kontrolom, što značajno slabi ukrajinsku ekonomiju.

Čitaj Još »

Nulte emisije u proizvodnji čelika uz pomoć biomase

Biomasa kao alternativni obnovljivi izvor energije, našao je put u primeni kod proizvodnje čelika. Biomasa predstavlja glavnu podršku prilikom proizvodnje davajući efekat skoro nulte emisije štetnih gasova i CO2. Na ovaj način biomasa daje doprinos u očuvanju životne srediine i nosi se sa izazovima klimatskih promena.

Čitaj Još »
Koristeći vodonik umesto uglja Šveđani proizveli bezfosilni čelik

Svetu predstoji „usijanje” cena čelika

Ocenjujući da će u narednim godinama metrička tona čelika, verovatno, biti skuplja od 600 dolara T.V. Narendran, generalni direktor kompanije Tata Stil primetiokaže da bi na rast cena čelika mogle da utiču i tarife na ugljenik u Evropi. Svetska asocijacija za čelik procenjuje da će rast potrošnje čelika ove godine dolaziti i iz drugih zemalja osim Kine.

Čitaj Još »

Gvožđe sve jeftinije – ne nazire se najniža cena

Cena rude gvožđa nastavlja da pada i još nije dostigla dno, tvrde analitičari. Mesečna proizvodnja čelika u Kini opada, pošto su stroge kontrole proizvodnje i ograničenja u potrošnji energije umanjili i ponudu i potražnju. Dugoročno, analitičari predviđaju dalji pad cena u godinama koje dolaze, na 65 dolara po toni do 2025. i na 52 dolara po toni do 2030. godine.

Čitaj Još »
Koristeći vodonik umesto uglja Šveđani proizveli bezfosilni čelik

Koristeći vodonik umesto uglja Šveđani proizveli bezfosilni čelik

Kompanije S SAB, Vatenfol i LKAB proizvele su prvi bezfosilni čelik u svetu. Projekat Hibrit podrazumeva bezfosilnu prozivodnju čelika upotrebom „100 posto vodonika“ umesto uglja i koksa. Sektor čelika je, inače, „najveći industrijski potrošač uglja, kojim podmiruje oko 75 posto svojih potreba za energijom”, pokazuju podaci IEA.

Čitaj Još »

Visoke peći – loša investicija ili loša prognoza?

Ukupne direktne emisije iz globalnog sektora gvožđa i čelika moraju da padnu za više od 50% do 2050. u odnosu na 2019. kako bi se ispunili ciljevi Pariskog sporazuma, smatraju u IEA. Idustrija čelika ima 70 milijardi dolara zarobljenih u potencijalno zastareloj tehnologiji, a još gradi visoke peći na ugalj, koji će zastareti zbog emisije CO2.

Čitaj Još »
Logo

Energija Balkana

Newsletter

Nedeljni pregled vesti