taksa

Prekogranične takse na ugljenik ugrožavaju ruski izvoz u EU

G20: Članice se obavezale na oporezivanje superbogatih, Nemačka i SAD protiv

Ideja koju promoviše Luis Inasio Lula da Silva, levičarski predsednik Brazila, zemlje predsedavajuće G20 ove godine, o stvaranju minimalne takse za najbogatije, nije prihvaćena konsezusom, ali je postignut kompromis da se sve članice podstaknu na veće oporezivanje. Ističe se da nejednakosti u bogatstvu i prihodima ugrožavaju ekonomski rast i socijalnu koheziju i povećavaju socijalno osetljive grupe, a da se članice zalažu za efikasnu, poštenu i progresivnu fiskalnu politiku. Nemačka i SAD su protiv ovog poreza za superbogate.

Čitaj Još »

Novo zamešateljstvo oko bugarske takse na ruski gas

Bugarski narodni poslanici su odlučili juče da naknadu za tranzit ruskog gasa kroz njihovu zemlju direktno plaća Gasprom, a ne operator bugarskog transportnog sistema Bulgartransgas. Osim što oslobađa Bulgartransgas od nameta koji bi kompaniju odveo u bankrot ova odluka ne rešava osnovni problem: Ko će uopšte platiti taksu na ruski gas jer, u Sofiji su svesni da nema zakonskog osnova za uvođenje dodatnih taksi Gaspromu.

Čitaj Još »

Bajatović: odluka Bugarske da uvede taksu na ruski gas je politička i diskriminatorska mera

Bajatović je izjavio da je odluka Bugarske politička po pitanju uvođenja taksi, jer je cilj da se ruski gas potisne sa tržišta Srbije, Mađarske, a da pritom nisu dali nikakvu alternativu. Igra se politička igranka, verovatno od strane SAD i od strane Evropske komisije, ali ne razume zašto su kažnjene evropske zemlje. Bajatović je napomenuo da je transport gasa monopolska delatnost i da imate pravo samo na troškove koje vam prizna agencija za energetiku vaše zemlje. Plaćanje takse će se odraziti na cenu gasa, a da li će se odraziti na krajnje potrošače zavisi od vlade Srbije.

Čitaj Još »

Radev: porez na tranzit ruskog gasa je kršenje evropskih normi i već potpisanih sporazuma

Bugarski predsednik Rumen Radev kritikovao je odluku vlade da poveća tarife za tranzit ruskog gasa, upozoravajući da bi to moglo da dovede do bankrota nacionalnog gasnog operatera Bulgartransgaz, prenosi Bugarska nacionalna televizija (BNT). Odluka Bugarske da poveća naknadu za tranzit ruskog gasa doneta je radi postizanja kratkoročnog cilja – nije cilj da se „kazne“ Srbija ili Mađarska, nego je rezultat pogrešnih procena i nesposobnosti vlasti, smatra Stanislav Bačev, bugarski politikolog, stručnjak za međunarodne odnose i geoenergetiku.

Čitaj Još »

Bugarska: Iznenadni udar na ruski gas

Bugarska je uvela naknadu od 20 leva (10,76 dolara), po megavat satu za tranzit ruskog gasa, što bi moglo da obezbedi do tri milijarde leva godišnje, ali opterećuje Srbiju i Mađarsku. Biće pogođeni i neki krajnji korisnici u Bugarskoj koji se i dalje snabdevaju ruskim gasom, kao što je Lukoil Neftohim. Ova politika će imati indirektan efekat u celoj Istočnoj Evropi, jer će preusmeravanje trgovaca na alternative ruskom gasu poremetiti tržište, a samim tim i cene.

Čitaj Još »

Bugarska uvela porez na tranzit ruskog gasa

Nova uredba Bugarske o porezu na ruski gas koji se isporučuje preko njene teritorije stupa na snagu odmah i uvodi taksu od 20 bugarskih leva (10,76 dolara) po megavat-satu, ili otprilike 100 kubnih metara ruskog prirodnog gasa koji se tranzitira kroz zemlju. Eksperti upozoravaju da bi novi bugarski porez mogao da ugrozi snabdevanje niza zemalja južne Evrope, uključujući Mađarsku i Srbiju, koje se i dalje oslanjaju na Rusiju za većinu svojih potreba za gasom. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da će razgovarati sa bugarskim predsednikom Rumenom Radevom oko povećanja taksi za tranzit gasa.

Čitaj Još »

Šta nam donosi uredba o naplati prekograničnih taksi na CO2?

Uredba EU, koja je stupila na snagu 1. oktobra, odnosi se na uvoz proizvoda u EU pri čijoj izradi se proizvodi velika količina CO2. Još dok se govorilo o uvođenju ove uredbe i energetski stručnjaci i ekonomisti su ukazivali da je reč o protekcionističkoj meri. Šta o tome kažu u srpskoj privredi u današnjoj emisiji će nam reći Bojan Stanić, pomoćnik direktora Sektora za strateške analize u Privrednoj komori Srbije.

Čitaj Još »
Evropska energetska kriza

Nije realno da se energija u Srbiji proizvodi samo iz čistih izvora

„Zeleni“ kilovati nisu jeftini. Ali, isto tako moramo znati da ni cena struje iz lignita nije (i neće biti) ona koju trenutno plaćamo, kaže za Politiku prof. Ekonomskog fakulteta Dejan Molnar jedan od autora studije „Stvarna cena struje iz uglja u Srbiji” poručujući da se ne moramo odreći proizvodnje električne energije iz uglja. Da tako nešto u kratkom roku nije moguće.

Čitaj Još »
Prekogranične takse na ugljenik ugrožavaju ruski izvoz u EU

Zelena energija ugrožava evropski biznis

Evropske cene ugljenika su rekordno visoke ovih dana, a očekuje se još veći rast u budućnosti, kako bi se osiguralo da novi ciljevi EU o smanjenju emisija budu ispunjeni. EU sistem trgovanja emisijama čini evropska preduzeća manje konkurentnim od stranih rivala, jer cene ugljenika rastu, pa Brisel i dalje okleva da nametne granični porez na ugljenik na uvezenu robu.

Čitaj Još »

Srbija kasni sa obezbeđivanjem obaveznih rezervi nafte i naftnih derivata

Srbija je u obavezi da formira rezerve nafte najkasnije 31. decembra 2022. godine – u visini od 90 dana prosečnog dnevnog neto uvoza ili 61 dan prosečne dnevne potrošnje. Usvojenim zakonima Srbija se obavezala da rezerve za 25 dana dostigne do kraja 2020. ali tek krajem marta će postići rezerve za 21,7 dana. Ovo otežava otvaranje Poglavlja 15 za pristupanje Srbije EU, ali se i ugrožava energetska bezbednost zemlje.

Čitaj Još »
Logo

Energija Balkana

Newsletter

Nedeljni pregled vesti