Picture of Miloš Zdravković

Miloš Zdravković

Miloš Zdravković završio je Elektrotehnički fakultet Univerziteta u Beogradu, na odseku za fizičku elektroniku, smer biomedicinski i ekološki inženjering. Član je Inženjerske komore Srbije i NUNS-a. Stalni je saradnik Centra za geostrateške studije i autor portala Iskra i Energija Balkana.

Ideologija protiv zakona fizike: šta je ostalo od evropske zelene tranzicije

Evropa danas gotovo polovinu električne energije dobija iz obnovljivih izvora. Ipak, 2025. godine povećana je i proizvodnja iz fosilnih goriva. Francuska stabilnost i dalje počiva na nuklearnoj energiji, Poljska pretežno na fosilnim gorivima, Austrija na hidroenergiji, Danska na vetru. Posle godina velikih obećanja, račun je prilično jasan: nema jedne tehnologije koja sama može da nosi elektroenergetski sistem. Zelena tranzicija nije ukinula zakone fizike. Samo nas je, prilično skupo, podsetila da oni važe i kada ih politički dokumenti zanemare.

Čitaj Još »

Koliko je održiva zamena fosilnih goriva OIE?

Iako su obnovljivi izvori energije ključni u borbi protiv klimatskih promena i smanjenju emisije gasova sa efektom staklene bašte, važno je uzeti u obzir sve aspekte i implikacije njihove primene, kako bi se razvio održiviji energetski sistem. OIE, posebno vetrogeneratori i solarni paneli, često imaju niži EROI (povraćaj energije) od fosilnih goriva. A razumevanje EROI-a može pomoći u informisanju političkih odluka i strategija energetske tranzicije. Jer, izvori energije sa niskim EROI-om mogu zahtevati veće investicije i više troškove za krajnje korisnike, što može uticati na ekonomsku održivost i dostupnost energije. Zato se s pravom postavlja pitanje: Koliko je održiva zamena foslilnih goriva OIE?

Čitaj Još »

Pet razloga zašto moramo da prihvatimo nuklearnu energiju u borbi protiv klimatskih promena!

Nuklearna energija je jedan od najbezbednijih, najčistijih, najmanje opterećujućih po životnu sredinu i, na kraju, tokom životnog veka nuklearne elektrane, jedan od najjeftinijih dostupnih izvora energije. Nuklearna energija je takođe kapija za napredna naučna istraživanja i tehnološke inovacije. Mogućnosti za otvaranje novih radnih mesta i ekonomski rast su značajne. Ne zaboravimo i ulogu koju igra u pokretanju istraživanja svemira.

Čitaj Još »

Saudijska nafta i geopolitika

Nekada, ne tako davno, saudijska spoljna politika je oblikovana u Forin ofisu (Velika Britanija) ili Stejt departmentu (SAD). Danas postoje i drugi „glasovi”. Saudijski državni kanal Al Arabija upozorio je SAD da će „nožem probosti vlastitu ekonomiju do smrti“ ukoliko se usude da Saudijskoj Arabiji uvedu sankcije, upozorivši (preteći) da će cene nafte ići „i do 200 dolara po barelu“ u tom slučaju.

Čitaj Još »

Energetska politika i geopolitika: Istok preuzima primat

Evropa kao da svojom ekonomskom politikom dalje deindustrijalizacije i ubrzane energetske zelene tranzicije u pravcu obnovljivih izvora energije, zaista kreće prema položaju daleke periferije svetskih dešavanja. SAD i Rusija će biti sile, poredive sa Azijskim gigantima samo zbog veličine svoje teritorije i bogatsva koje poseduju. Svet se promenio. Klatno moći se sa Atlantika definitivno pomera na Pacifik.

Čitaj Još »

Evropa, Rusija, Srbija, Turska… – igrači u gasnom kolu diverzifikacije izvora snabdevanja

Zamena za ruski gas ne postoji ni u Srbiji, ni u Evropi. Umesto Nemačke Turska evropsko energetsko čvorište. Priča oko oslobađanja Srbije energetske zavisnosti od ruskog gasa je pre svega političko, a ne ekonomsko pitanje. U dogledno vreme se, međutim, i pored preuzetih prvih koraka ka diverzifikaciji izvora snabdevanja gasom, ne može računati da će to da omogući konkurenciju na tržištu i energetsku nezavisnost.

Čitaj Još »
završetak Severnog toka 2

Gasna turbina! Da li je to „kapitulacija“ koja će „pojačati osećaj ruske nekažnjivosti“?

Turbina za gasovod Severni tok 1 usplamsala je geopolitičke odnose Zapada i Rusije. Preti da preokrene sve sankcije, da razbije ionako krhko evropsko jedinstvo protiv Rusije. Zbog evropskih sankcija ruskom energetskom sektoru Nemačka tek treba da dobije odobrenje Brisela za transport ove opreme, remontovane u Kanadi, u Rusiju. Poljska i Baltičke države nisu rade da poveruju nemačkim suzama. Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenskog tvrdi da je to „kapitulacija“ koja će „pojačati osećaj ruske nekažnjivosti“.

Čitaj Još »

Kupci iz Jugoistočne Azije ostavili EU bez gasa iz Irana i Turkmenistana

Države Jugoistočne Azije velika su konkurencija EU u kupovini gasa iz Turkmenistana, poslednje države na čiji gas je EU računala. Odsečena od gasa iz Irana i Turkmenistana EU će morati da pravi kompromis u dogledno vreme. Stoga procenjujem da će se politika evropskih sankcija prema Rusiji, odnosno, ruskim energentima – pre svega gasu, uskoro završiti. A sa njima i ratna dejstva u Ukrajini.

Čitaj Još »
Rusija drugi najveći svetski proizvođač nafte - iza SAD

Bankari – najveći gubitnici rata u Ukrajini

Nova poskupljenja goriva u Evropi i SAD pokrenula su u parlamentima SAD i Velike Britanije raspravu o uvođenju dodatnih poreza na profite koje ostvaruju naftne kompanije. Već je jasno – svetski bankarski sektor platiće puno višu cenu zbog rata u Ukrajini od naftne industrije. Pri tome, naftne kompanije, iako imaju koristi od visokih cena goriva, nisu te koje diktiraju poskupljenja. Nakon početka rata u Ukrajini, gotovo preko noći, rafinerije nafte u Evropi su postale „štamparije novca”. A čelnici najvećih svetskih trgovinskih kompanija procenjuju da će u Evropi biti sve manje dizel goriva.

Čitaj Još »
Nuklearke u budućnosti

Energetska kriza – temelj za novu nuklearnu energetsku realnost

Dok političari, ekolozi i NVO sektor zagovaraju odustajanje od proizvodnje nuklearne energije, ta tehnologija je sve traženija na međunarodnom tržištu gladnom energije. Mnoge zemlje, uz pomoć nuklearki, žele da smanje emisiju CO2. Moj lični stav je da ni ugalj ne treba potpuno izbaciti (mora postojati makar kao rezerva u snabdevanju), o gasu da i ne govorimo. Gas je uz nuklearnu energiju energija za budućnost.

Čitaj Još »
Novak sa nemackim zvaničnikom o tranzitu gasa kroz Ukrajinu

Ruski gas i EU – nova energetska realnost

Evropska energetska kriza iskristalisala je neke nove relacije. Rusija je „osvojila” ekonomski prostor, koji joj, zapravo, i pripada u Evropi. U geopolitičkom nadmetanju ekonomija pobeđuje. Tranzit gasa kroz Severni tok 1 i 2 ostavlja skoro šest puta manji ugljenični otisak od korišćenja ukrajinskih gasovoda. Taktika SAD da za skupu naftu okrive OPEK+ a za skup gas Rusiju propala. A EU će morati da se suoči I sa činjenicom da je azerbejdžanski gas iz kaspijskih nalazišta sve više ruski.

Čitaj Još »
Da li je dobrodošla konkurencija među investitorima u solarnu energiju?

Da li je dobrodošla konkurencija među investitorima u solarnu energiju?

Više je nego očito da se privatni kapital nastoji ubaciti u probitačni energetski biznis. Pitanje je pod kojim uslovima i kako će država (ne samo Srbija,već ceo region) odrediti pravila igre. Ako će se zakonske procedure odvijati kao što je državna administracija iz razdoblja posle 2000. omogućila beskrupulozno bogaćenje uglavnom stranih investitora u cilju uvođenja obnovljivih izvora energije, loše nam se piše.

Čitaj Još »