„To je mali korak. Nije veliki finasijski dobitak. Ne postoji drugi kupac, a kompanija MOL već kontroliše taj deo tržišta. Po nekom pravilu to je trebalo da preuzme INA, kojo je to bilo i namenjeno. Ali, šta je tu je, dobro je da se nešto događa”, rekao je energetski stručnjak Davor Štern komentarišući za hrvatski N1 kupovinu pumpi OMV-a u Sloveniji od strane kompanije MOL.
Štern je zamerio nadležnima što se „ništa ne rešava po pitanju Ine i MOL-a”.
„Jedan scenario je da se podele duž linije vlasništva, tako da MOL zadrži benzinske pumpe, a Ina rafineriju i proizvodnju. Drugi je da se akcije koje Hrvataska ima u Ini menjaju za akcije MOL-a. Tako bi Hrvatska imala 20 odsto akcija MOL-a, čim bi, takođe, imala veliku korist, jer je MOL u drugim oblastima jaka kompanija. Međutim, očigledno nema političke volje za rešenjem. Ali je bitno da se to reši jednom zauvek, da nova Ina krene u proizvodnju i snadbevanje energijom. Da postoji državna kompanija koja bi bila na tom delu tržišta kao što imamo HEP, dodao je.
Zatvaranje Rafinerije Rijeka neprihvatljivo
Štern je napomenuo da je zatvaranje Rafinerije Rijeka neprihvatljivo, jer je Hrvatska izgubila milione koji su se slivali u kompaniju MOL.
„MOL je naftna i finasijska kompanija. Navodno, Mađarska sada nije akcionar, već je to prenela na neke fondove. Ali, to je deo Orbanove političke kozmetike. Sada je potrebno da se Ina vrati u naše ruke. Ali, pitam se u koje ruke. Nemamo ni dovoljno kadrova da to preuzmemo, ali nam je potreban pandam u ovom vidu energije”, smatra Štern.
Govoreći o tome da „neke strane kompanije stalno dolaze” u Hrvatsku Štern je naveo da sada i Ukrajinci žele da ulažu u vetroparkove ali da to sada „treba da vodi i radi država”.
„Smatram da su Vladine mere dobre, ili treba povećati plate u javnom sektoru, i treba razmišljati i o budućnosti. Ja bih išao na ograničenje količine. Ko troši više on i plaća više, ako troši manje treba da plati manje. To je napravljeno kod električne energije. Ovaj energentski census morao bi biti važniji od socijalnog. Cene su momentalno pale, ali evo već se predviđaju novi skokovi. To je teško predvideti. Dugoročno o tome bi trebalo voditi računa”, kaže Štern.
Cena gasa zavisi od rata u Ukrajini
„Ukoliko se rat u Ukrajini ne završi, na jesen stiže nova cena gasa. Tako da je dobro da su se cene sada stabilizovale. Za sada, bitno je da prihodi stanovništva polako rastu i da se cena energije kontroliše. Ostalo nije pojeftinilo, jer uvozimo skupu robu iz zemalja koje nemaju subvencionisanu energiju. Zato će biti teško da se nešto uradi kratkoročno. Za to treba imati strategiju, a toga se političari plaše”, rekao je Štern.
Po njegovom mišljenju Hrvatska treba da se okrene proizvodnji i transportu gasa.
„Mi smo fokusrani na Brisel, a zanemarili smo odnose sa zemljama koje imaju gas. Voleo bih da je država mnogo aktivnija na tom polju”, poručio je Štern.





