Prema podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO), svake godine gubimo preko 10 miliona hektara šuma. To je isto kao da svakih 18 minuta izgubite područje veličine Centralnog parka u Njujorku.
Globalne emisije gasova staklene bašte po privrednim sektorima

Kada se podele emisije gasova staklene bašte po sektorima, sektor poljoprivrede, šumarstva i zemljišta za ostale namene (AFOLU) odgovoran je za skoro 15% globalnih emisija.
Štaviše, globalni modeli procenjuju da su neto emisije od korišćenja zemljišta i prenamene korišćenja zemljišta uglavnom rezultat krčenja šuma.
U tabeli ispod su prikazani sektori i njihovi udeli u emisijama gasova staklene bašte u 2019. godini.

Od 2002-2015 godine, pojedina roba je bila odgovorna za 55% celokupne seče šuma vezane za poljoprivredu. Ona uključuje:
- Goveda: 36,7%
- Palmino ulje: 8,5%
- Soja: 6,7%
- Kakao: 1,9%
- Kafa: 1,5%
A prema organizaciji Forest Trends, polovina globalne seče tropskih šuma dešava se ilegalno kao rezultat ove potražnje.
Uticaji na prirodu i ljude
Šteta od krčenja tropskih šuma takođe se proteže na gubitak biodiverziteta koji ima značajan uticaj na starosedeoce i životinjsku populaciju.
Procenjuje se da:
- 50 hiljada vrsta izumire svake godine usled krčenja šuma. Prema nedavnim procenama, svet svakodnevno gubi 137 vrsta biljaka, životinja i insekata zbog krčenja šuma;
- Postoji oko 60 miliona domorodaca čiji život u potpunosti zavisi od šuma
Zaštita tropskih šuma je od vitalnog značaja za ublažavanje ovih kritičnih gubitaka.
Izvor: Visual Capitalist