Kako je za „Nezavisne novine“ rekao Nihad Harbaš, generalni sekretar Centra za održivu energetsku tranziciju „Reset“, cene energenata su u stalnom rastu, a na cene uvoznih energenata, kao što su nafta i gas, BiH ne može da utiče.
Energetska efikasnost na prvom mestu
„U BiH prva, nulta mera, mora da bude energetska efikasnost, odnosno smanjenje potrebe za energijom, pa tek onda njena proizvodnja, jer BiH po jedinici bruto društvenog proizvoda troši za dva do tri puta više nego što prosečno troše zemlje u svetu, odnosno čak pet puta više od Evropske unije“, rekao je Harbaš.
Dodao je da se određene kompanije zbog nestabilnosti cena na svetskom, ali i na domaćem tržištu okreću upotrebi obnovljivih izvora energije, kao što su solarne elektrane, toplotne pumpe i slično.
„Moramo da budemo svesni da će cene energenata i dalje rasti. Međutim, troškovi za energiju ne smeju da rastu, a to se postiže kroz primenu mera za energijsku efikasnost, zamenu zastarelih postrojenja u industriji, ali i proizvodnju na mestu potrošnje“, rekao je Harbaš.
Subvencije
Istakao je da, što se tiče samih subvencija za upotrebu obnovljivih izvora energije, one najčešće dolaze od razvojnih banaka, kroz lokalne komercijalne banke.
„Implementirali smo nekoliko projekata gde su subvencije bile od 15 do 35 odsto, kako u domaćinstvima, tako i u industriji. Sa druge strane imate dosta malih i srednjih preduzeća, ali i velikih, koja su u vlasništvu stranih investitora i već zahtevaju da prelaze na obnovljive izvore energije zbog taksi koje su najavljene za izvozne proizvode koji koriste ugalj i druga fosilna goriva za proizvodnju tih proizvoda“, pojasnio je Harbaš, navodeći da nešto što je ranije bilo isplativo za 10 godina, sada isplativo već za sedam ili čak šest godina, i ako uzmemo u obzir da će cene energenata i dalje rasti, onda je isplativost moguća i u kraćem periodu.
Dodao je da su u 10 godina smanjeni investicioni troškovi pri kupovini i ugradnji ovih izvora obnovljive energije za oko 90 odsto.
Troškovi uvoza su skočili
„Pandemija je poremetila sve sektore, tako i ove, zbog čega su troškovi uvoza iz Kine skočili. Tako sada kontejner iz Kine, koji je pre pandemije koštao 3.000 do 4.000 KM, sada košta 20.000 KM“, rekao je Harbaš, navodeći da trenutno ovo tržište stagnira, ali da su sve predikcije da će to opasti.
Istakao je da BiH treba da ide prema dekarbonizaciji i sektora energetike, ali i drugih sektora, te da je jedina alternativa tome upotreba obnovljivih izvora energije.
Solarna energija sve popularnija
U „Euro Solar“ sektoru u sklopu kompanije „HIFA OIL“ d.o.o. za „Nezavisne novine“ su rekli da se sve više ljudi interesuju za solarnu energiju.
„Interesuju se, ne samo privredni subjekti, već i domaćinstva, a ekspanzija će biti još veća u narednom periodu. Očekivanja su da u narednih pet do deset godina sve veći broj građana BiH pređe na ove izvore energije“, naveli su u „Euro Solaru“.
Dodali su da je isplativost prelaska na ovaj vid energije višestruka, bilo za ličnu upotrebu, bilo za prodaju „Elektroprivredi“ ili na berzi, te da se isplativost može očekivati već za nekih pet do sedam godina.
Napomenuli su da „HIFA OIL“ d.o.o. „Euro Solar“ sektor ima izgrađen partnerski odnos sa najvećim svetskim proizvođačima opreme za solarne elektrane i sisteme.
Nesib Mandžić, direktor firme „Elektro-Test“ Sarajevo, rekao je da imaju sve više upita, kako od građanstva, tako i od kompanija.
„Građane najviše zanima izgradnja mini-solarnih elektrana do nekoliko kilovata, a kompanije zanima izgradnja solarnih elektrana od preko 50 kilovata“, naveo je Mandžić.
Dodao je da su cene energenata na svetskom tržištu skočile i da BiH ima ograničene rezerve fosilnih goriva.
„Neminovno je da će kod nas doći do povećanja cena električne energije i mi zaista u narednim godinama moramo da ozbiljno shvatimo potrebu za izgradnjom obnovljivih izvora energije“, kazao je Mandžić.
Dodao je da, ako se BiH ubrzo ne priključi tom trendu, postoji mogućnost da ostanemo u mraku.
Kako su u Ministarstvu energetike i rudarstva Republike Srpske rekli, ovo ministarstvo ne daje subvencije za korištenje obnovljivih izvora energije.
„Sa druge strane, proizvođači električne energije iz obnovljivih izvora energije imaju mogućnost da, u skladu sa Zakonom o OIE, dobiju podsticaj za proizvodnju električne energije iz OIE, koje dodeljuje operator sistema podsticaja“, naveli su u ovom ministarstvu za „Nezavisne novine“.
Dodali su da je trenutno u toku postupak donošenja novog zakona o OIE, kojim će biti definisan novi način dodele podsticaja za proizvođače električne energije iz OIE.
Izvor: Nezavisne novine






