Zahvaljujući dobroj hidrološkoj godini, kao i značajnim kapacitetima obnovljivih izvora energije (OIE), Hrvatska nastavlja da beleži pozitivan energetski bilans u spoljnotrgovinskoj razmeni, koji dostiže skoro pola milijarde evra.
U prvih sedam meseci ove godine, u odnosu na isti period prošle godine, ostvareni su vrlo povoljni energetski rezultati, što bi moglo pozitivno uticati na poslovanje energetskih kompanija, pre svega Hrvatske elektroprivrede (HEP).
Hrvatski 1.766 GWh
Naime, ukupan promet električne energije u elektroenergetskom sistemu Hrvatske za sedam meseci ove godine iznosio je 15.552 GWh, od čega je raspoloživa energija, odnosno potražnja bila 11.782 GWh, dok smo u izvoznom bilansu sa inostranstvom razmijenili 1.086 GWh. Planirani izvoz u prvih šest meseci bio je 1351 GWh, a planirani uvoz u julu 265 GWh.
Pokrovac
Obnovljivi izvori energije su činili 60,1% ukupne raspoložive električne energije. Hidroelektrane su proizvele najviše 41,6%, dok su ostali obnovljivi izvori proizveli 18,3%.
Neplanirani uvoz i izvoz iznosio je 3505 GWh. Kako se navodi u redovnoj analizi Udruženja obnovljivih izvora energije Hrvatske (OIEH) „Trendovi električne energije u prvih sedam meseci 2023. godine“, u periodu od januara do jula ukupna proizvodnja električne energije na izlazu elektrana u Hrvatskoj iznosila je 10.016 GWh, od čega je proizvodnja iz neobnovljivih izvora iznosila 2936 GWh ili 29,3%, a proizvodnja iz obnovljivih izvora 7080 GWh, ili značajnih 70,7%.
U posmatranom periodu ukupna potrošnja električne energije iznosila je 10.696 GWh, pri čemu je domaća potrošnja iznosila 10.637 GWh, dok su reverzibilne hidroelektrane za crpljenje vode potrošile 59 GWh.
Hrvatski deo nuklearke Krško je u prvih sedam meseci proizveo 1.766 GWh električne energije. S obzirom da je raspoloživa energija u posmatranom periodu bila veća od ukupne potrošnje za 1086 GWh, ovi viškovi u deviznom bilansu su izvezeni na inostrana tržišta.
„U prvih sedam meseci obnovljivi izvori proizveli su značajnu količinu električne energije raspoložive za potrošnju. U prvih sedam meseci ove godine učestvovali su sa 60,1 odsto od ukupno raspoložive električne energije. Hidroelektrane su proizvele najviše 41,6 odsto, dok su ostali obnovljivi izvori proizveli 18,3odsto.
Prema podacima, 1. jula na mreži je bilo 306 MW kapaciteta solarne elektrane. Neobnovljivi izvori proizveli su 24,9 odsto , a nuklearna elektrana Krško učestvovala je sa 15 odsto. U posmatranom periodu sa inostranstvom smo razmenili 1086 GWh električne energije, od čega je izvoz bio 1351 GWh, a uvoz 265 GWh.
Ukupna proizvodnja obnovljivih izvora u prvih sedam meseci je iznosila 7.080 GWh, ali je ostvareno i pražnjenje akumulacija u odnosu na početak godine u iznosu 13 GWh pa je tako ukupna produktivnost obnovljivih izvora energije iznosila 7067 GWh. Ove godine se iz OIE očekuje proizvodnja 11 TWh električne energije više, odnosno oko 27 TWh primarne energije”, navode iz OIEH, udruženja na je čelu direktorka Maja Pokrovac.
Razlika od 2.334 GWh
Gotovo svi proizvodni kapaciteti ostvarili su bolje rezultate u prvih sedam meseci ove godine u odnosu na isti period prošle godine. Tako je NE Krško proizvela 35 GWh električne energije više nego prošle godine. Proizvodnja OIE je takođe bila veća do 1991. GWh.
„Prošle godine smo u prvih sedam meseci kupili 1.248 GWh električne energije, dok smo u istom periodu ove godine, zbog povećane proizvodnje hidroelektrana, prodali višak od 1.086 GWh električne energije. Tako smo u posmatranom periodu ostvarili razliku od 2334 GWh u razmeni sa inostranstvom. Kada se uzmu u obzir tržišne cene struje u tom periodu, sada smo ostvarili povoljniju vrednost razmene u iznosu od 466 miliona evra“, navode iz OIEH.
