fosilna goriva

MOL završio građevinske radove na postrojenju AV-3 u Dunavskoj rafineriji

MOL je završio građevinske radove na postrojenju AV-3 u Dunavskoj rafineriji, koje je oštećeno u požaru prošle jeseni. Radovi su završeni u skladu sa planiranom dinamikom, pa će nakon povlačenja građevinske mehanizacije moći da počne postepeno ponovno pokretanje proizvodnje. Nakon puštanja u rad i testiranja postrojenja AV-3, rafinerija MOL-a u Šaholombati moći će ponovo da radi punim kapacitetom, čime će se dodatno ojačati sigurnost snabdevanja gorivom Mađarske i čitavog regiona. Troškovi obnove dostigli su 18 milijardi forinti.

Čitaj Još »

Norveška odbija moratorijum EU na Arktiku: „Mi odlučujemo o svojim resursima“

Norveška ističe da zadržava pravo da samostalno odlučuje o eksploataciji svojih prirodnih resursa, dok EU podržava moratorijum na razvoj novih nalazišta nafte i gasa na Arktiku. Oslo svoju poziciju pravda potrebom za stabilnim snabdevanjem Evrope energentima i rizicima na globalnom tržištu, dok istovremeno preispituje ideju da hidroenergijom bude „zelena baterija Evrope“.

Čitaj Još »

Izrael planira preseljenje rafinerija iz Haife na jug

Plan predviđa ulaganje od pet do šest milijardi dolara u novu hibridnu rafineriju na jugu Izraela, uz zadržavanje domaćih kapaciteta za preradu nafte. Time bi se smanjila zavisnost od uvoza tokom ratova i globalnih kriza, dok bi država istovremeno povećala rezerve goriva i unapredila skladišnu, lučku i uvoznu infrastrukturu.

Čitaj Još »
TE Pljevlja

Pljevaljski kompleks proizveo 65 odsto električne energije u okviru EPCG

Tokom juna, jula i avgusta, termoenergetski kompleks u Pljevljima proizveo je oko 442.000 MWh električne energije, odnosno približno 65 odsto ukupne proizvodnje EPCG. Vrednost proizvedene energije premašila je 51 milion evra, čime su TE Pljevlja i Rudnik uglja dali značajan doprinos energetskoj sigurnosti Crne Gore i smanjenju potrebe za uvozom.

Čitaj Još »

Zašto američke naftne kompanije ne žure da grade nove rafinerije uprkos Trampovom pritisku

Visoke cene goriva u SAD posledica su kombinacije skupe sirove nafte, gotovo potpuno iskorišćenih rafinerijskih kapaciteta i poremećaja u globalnom snabdevanju. Izgradnja novih rafinerija ne bi donela brzo rešenje, jer bi zahtevala godine i milijarde dolara, dok bi se u međuvremenu potražnja za naftom mogla smanjivati zbog širenja električnih vozila i prelaska na čistije izvore energije.

Čitaj Još »
Tržištem emisija ugljenika Kina konkretizuje bitku sa zagađenjem

Gutereš: Neka nas vazduh koji delimo ujedini

Na ovaj Međunarodni dan čistog vazduha za plavo nebo, pozivam vlade, preduzeća i investitore da odmah odluče za akciju. Neka nas vazduh koji delimo ujedini, rekao je Antonio Gutereš, generalni sekretar Ujedinjenih nacija povodom 7. septembra, Međunarodnog dana čistog vazduha.

Čitaj Još »

Može li Trampov sporazum o 65 milijardi barela da oživi venecuelansku naftnu industriju?

Velika ulaganja, tehnički problemi i politička neizvesnost mogli bi da uspore obnovu venecuelanske naftne industrije, uprkos ogromnim rezervama i američkoj podršci. Analitičari ocenjuju da bi povećanje proizvodnje i eventualni uticaj na cene goriva mogli da budu vidljivi tek za više godina, dok bi sporazum u međuvremenu mogao da izazove političke i pravne probleme.

Čitaj Još »

Ideologija protiv zakona fizike: šta je ostalo od evropske zelene tranzicije

Evropa danas gotovo polovinu električne energije dobija iz obnovljivih izvora. Ipak, 2025. godine povećana je i proizvodnja iz fosilnih goriva. Francuska stabilnost i dalje počiva na nuklearnoj energiji, Poljska pretežno na fosilnim gorivima, Austrija na hidroenergiji, Danska na vetru. Posle godina velikih obećanja, račun je prilično jasan: nema jedne tehnologije koja sama može da nosi elektroenergetski sistem. Zelena tranzicija nije ukinula zakone fizike. Samo nas je, prilično skupo, podsetila da oni važe i kada ih politički dokumenti zanemare.

Čitaj Još »
Pixabay

Svet troši više uglja, ali proizvodi manje struje iz njega

Rekordna globalna potrošnja uglja u 2025. rezultat je pre svega snažne industrijske tražnje u Aziji, dok se u razvijenim ekonomijama njegova upotreba nastavlja smanjivati. Istovremeno, proizvodnja električne energije iz uglja opala je, što pokazuje da se globalno tržište sve više deli između različitih puteva energetske tranzicije.

Čitaj Još »

Italijanski Nobelovac kritikuje povratak nuklearnoj energiji

Fizičar, dobitnik Nobelove nagrade Đorđo Parizi napao je planove Italije za povratak nuklearnoj energiji, tvrdeći da će to pokriti samo mali deo energetskih potreba zemlje. Zakon kojim se otvara put za povratak Italije nuklearnoj energiji odobren je od strane Donjeg doma u junu i prosleđen je Senatu. Italijanska vlada planira da se vrati atomskoj energiji sa malim reaktorima najnovije generacije, kako bi smanjila zavisnost od uvoza i smanjila emisije gasova staklene bašte.

Čitaj Još »
Logo

Energija Balkana

Newsletter

Nedeljni pregled vesti