fosilna goriva

Zašto američke naftne kompanije ne žure da grade nove rafinerije uprkos Trampovom pritisku

Visoke cene goriva u SAD posledica su kombinacije skupe sirove nafte, gotovo potpuno iskorišćenih rafinerijskih kapaciteta i poremećaja u globalnom snabdevanju. Izgradnja novih rafinerija ne bi donela brzo rešenje, jer bi zahtevala godine i milijarde dolara, dok bi se u međuvremenu potražnja za naftom mogla smanjivati zbog širenja električnih vozila i prelaska na čistije izvore energije.

Čitaj Još »
Tržištem emisija ugljenika Kina konkretizuje bitku sa zagađenjem

Gutereš: Neka nas vazduh koji delimo ujedini

Na ovaj Međunarodni dan čistog vazduha za plavo nebo, pozivam vlade, preduzeća i investitore da odmah odluče za akciju. Neka nas vazduh koji delimo ujedini, rekao je Antonio Gutereš, generalni sekretar Ujedinjenih nacija povodom 7. septembra, Međunarodnog dana čistog vazduha.

Čitaj Još »

Može li Trampov sporazum o 65 milijardi barela da oživi venecuelansku naftnu industriju?

Velika ulaganja, tehnički problemi i politička neizvesnost mogli bi da uspore obnovu venecuelanske naftne industrije, uprkos ogromnim rezervama i američkoj podršci. Analitičari ocenjuju da bi povećanje proizvodnje i eventualni uticaj na cene goriva mogli da budu vidljivi tek za više godina, dok bi sporazum u međuvremenu mogao da izazove političke i pravne probleme.

Čitaj Još »

Ideologija protiv zakona fizike: šta je ostalo od evropske zelene tranzicije

Evropa danas gotovo polovinu električne energije dobija iz obnovljivih izvora. Ipak, 2025. godine povećana je i proizvodnja iz fosilnih goriva. Francuska stabilnost i dalje počiva na nuklearnoj energiji, Poljska pretežno na fosilnim gorivima, Austrija na hidroenergiji, Danska na vetru. Posle godina velikih obećanja, račun je prilično jasan: nema jedne tehnologije koja sama može da nosi elektroenergetski sistem. Zelena tranzicija nije ukinula zakone fizike. Samo nas je, prilično skupo, podsetila da oni važe i kada ih politički dokumenti zanemare.

Čitaj Još »
Pixabay

Svet troši više uglja, ali proizvodi manje struje iz njega

Rekordna globalna potrošnja uglja u 2025. rezultat je pre svega snažne industrijske tražnje u Aziji, dok se u razvijenim ekonomijama njegova upotreba nastavlja smanjivati. Istovremeno, proizvodnja električne energije iz uglja opala je, što pokazuje da se globalno tržište sve više deli između različitih puteva energetske tranzicije.

Čitaj Još »

Italijanski Nobelovac kritikuje povratak nuklearnoj energiji

Fizičar, dobitnik Nobelove nagrade Đorđo Parizi napao je planove Italije za povratak nuklearnoj energiji, tvrdeći da će to pokriti samo mali deo energetskih potreba zemlje. Zakon kojim se otvara put za povratak Italije nuklearnoj energiji odobren je od strane Donjeg doma u junu i prosleđen je Senatu. Italijanska vlada planira da se vrati atomskoj energiji sa malim reaktorima najnovije generacije, kako bi smanjila zavisnost od uvoza i smanjila emisije gasova staklene bašte.

Čitaj Još »

Trampovo odbacivanje iranskog predloga podiže cenu nafte

Rast tenzija između SAD i Irana podigao je cene nafte na globalnim tržištima, uz zabrinutost zbog mogućih poremećaja u snabdevanju preko Hormuškog moreuza. Tržišta su reagovala skokom Brenta, dok analitičari upozoravaju na produženu nestabilnost i ograničenja u ponudi. Paralelno, neizvesnost se preliva i na finansijska tržišta i državne obveznice zbog inflatornih pritisaka.

Čitaj Još »

EU želi da toplotnim pumpama smanji potrošnju fosilnih goriva

Brisel sada želi da podstakne instaliranje toplotnih pumpi, kako bi pomogao smanjenje upotrebe fosilnog goriva u evropskom energetskom miksu. Plan je da se članice EU ohrabre da usvoje povoljne poreze ili finansijske šeme, kako bi se prodaja do 2030. povećala na oko četiri miliona jedinica godišnje, što bi pomoglo smanjenju potrošnje energije za najmanje 16 odsto. Da bi se to postiglo potrebna doslednost sa šemama subvencija.

Čitaj Još »

Iranski napadi oštetili ili uništili do 40 posto rafinerijskih kapaciteta u Zalivu

Poremećaji u rafinerijskim kapacitetima u Zalivu, nakon iranskih napada, doveli su do velikog manjka na globalnom tržištu nafte, procenjenog na oko 11 miliona barela dnevno. Oporavak oštećenih postrojenja mogao bi da traje godinama, dok bi ponovno pokretanje zaustavljenih rafinerija moglo potrajati nekoliko meseci. Zbog toga se očekuje duži period nestašica energenata i povišenih cena na svetskom tržištu.

Čitaj Još »

Novi Trampov naftni poredak

Najpre Venecuela, a sada i Iran: stručnjaci procenjuju da Donald Tramp želi da Sjedinjene Države postanu glavni izvoznik nafte. Sjedinjene Države zaista, najpre zahvaljujući tehnologiji eksploatacije nafte iz škriljaca, proizvode više nafte nego bilo koja druga zemlja na svetu. SAD su naftu uvozile dok je bila jeftina, ali od 2020. su sve značajniji izvoznik nafte i naftnih derivata.

Čitaj Još »

OPEK+ ostaje na istim nivoima proizvodnje zbog bojazni od viška nafte

Produžena je pauza u povećanju proizvodnje nafte do marta, uz obrazloženje da su osnove tržišta stabilne i da su zalihe na niskom nivou. Odluka je doneta uprkos kratkotrajnom skoku cena izazvanom tenzijama oko Irana, koje su se potom smirile signalima o mogućim pregovorima. Pojedini analitičari u međuvremenu dovode u pitanje tvrdnje o velikom višku ponude na globalnom tržištu.

Čitaj Još »
Logo

Energija Balkana

Newsletter

Nedeljni pregled vesti