Ugalj, kameni, mrki i lignit mnogi su u svetu otpisali kao energent od koga zavisi energetski bilans planete opredeljene ka sprečavanju klimatskih promena. Pokazalo se, međutim, da je računica bila tendenciozna, jer je aktuelna svetska energetika kriza pokazala sve manjkavosti isforsiranog prelaska na OIE. Aktuelna suša, koja je umnogome umanjila proizvodnju električne energije iz hidropotencijala dodatno je “raširila krila” onima koji svoje energetske bilanse zasnivaju na uglju. A, tu se umešala i politika. Opredeljenje članica EU, pogotovo zapadnoevropskih bogatih zemalja da sankcijama – odustajanjem od uvoza ruskog uglja – kazne moskvu zbog intervencije u Ukrajini dodatno je iskomplikovalo globalno tržište uglja. Sama EU je od aprila do 10. avgusta prolongirala svoj embargo na uvoz ruskog uglja. Sada, sa već pomenutom sušom i smanjenjem vodostaja u rekama ne samo da je ugrožen razvoz uglja – i ruskog I onog koji stiže iz dalekih svetskih luka, ovaj energent je uzdanica za sve koji žele da prevaziđu moguće restrikcije u snabdevanju električnom ili toplotnom energijom naredne zime.
Ruski ugalj će i dalje stizati u Evropu sa promenjenim tranzitnim papirima
Analitičari ukazuju da će se tovari ruskog uglja, sa promenjenim tranzitnim papirima i dalje stizati do evropskih potrošača. Jer, zbog dekarbonizacije i sprečavanja klimatskih promena razvijene zemlje su otpočele sa napuštanjem potrošnje uglja ali, sada pale TE na ugalj.
Zbog toga je ugalj sve skuplji. Cena mu je tokom minulih godinu dana premašivala 400 dolara za tonu a sada je oko 300 dolara.
U problemu zbog uglja je i Srbija. Tome je doprinelo nestručno gazdovanje ovim resursom najmanje deceniju unazad. Nisu se na vreme i kako valja otvarali novi kopovi. A situacija je kulminirala minulog decembra, u vreme zahuktavanja svetske energetske krize, kojoj se kraj ne nazire.
Tako je Srbija došla u situaciju da uvozi ne samo struju već i ugalj, jer je povoljnije uvoziti lignit nego uvoziti električnu energiju.
I, sada je pitanje koliko će država i poslovodstvo Elektriprivrede Srbije biti uspešni u ovom balansiranju. Kako će prevazići krizu. I koliko uspešno će postaviti ceo sitem kopanja uglja i proizvodnje električne energije. Od toga nam, naime, zavisi prevazilaženje ekonomske krize, koja se “udružila” sa ovom energetskom.
O svemu tome u današnjoj „Energiji Sputnjika“ Jelica Putniković razgovara sa Milanom Jakovljevićem, pomoćnikom direktora u Sektoru za strategiju EPS-a.
Video možete pogledati ovde.






