Zelena struja sve dominantnija u Crnoj Gori

Crna Gora je u nedelju bila prva u Evropi po proizvodnji struje iz vetra. Prema podacima sa sajta windeurope.org Crna gora je u nedelju bila na vrhu liste evropskih zemalja prema procentu dobijene električne energije iz vetroelektrana. Dva crnogorska vetroparka, Možura i Krnovo, 17. aprila su zadovoljile 45 odsto ukupnih crnogorskih potreba za električnom energijom.

WindEurope je udruženje za energiju vetra u Evropi, čije članice su nacionalna udruženja za energiju vetra svih evropskih zemalja. Svakodnevno na sajtu windeurope.org objavljuju se podaci o učešću energije iz vetra u ukupnoj proizvodnji električne energije u pojedinačnim državama.

Crna Gora trenutno u elektroenergetskom sistemu ima vetropark Krnovo, instalisane snage 72 MW i vetropark Možura, snage 46MW. Uskoro će im se pridružiti vetropark Gvozd, predviđene instalisane snage 54 MW, dok je u planu i vetroelektrana Braići od 100 MW.

S obzirom na povoljne klimatske prilike i značajne količine sunca i vetra, jasno je da bi Crna Gora u budućnosti, investiranjem u solar i vetar mogla veoma brzo da transformiše svoju elektroenergetiku i da relativno bezbolno realizuje briselski imperativ procesa dekarbonizacije.

Crna Gora je od 24. maja do 2. juna 2019. godine prvi put proizvela dovoljno energije iz obnovljivih izvora za zadovoljenje svih potreba, čime se pridružila malom broju država koje se mogu pohvaliti da su iz domaćih obnovljivih izvora energije proizveli svu potrebnu energiju.

U tom razdoblju, u kojem je TE Pljevlja bila van pogona, proizvedeno je oko 82 miliona KWh energije, a potrošeno oko 75 miliona KWh.

U korak sa evropskim ciljevima

Evropa je instalirala 17 GW novih kapaciteta vetra u 2021. godini, od čega je u zemljama Evropske unije instalirano 14 GW. Četiri petine ukupnog broja vetroelektrana instalirano je na kopnu.

Vetar je činio 16 odsto električne energije potrošene u Evropskoj uniji u 2021. godini, te se ukupni kapaciteti iz vjetroparkova u Evropi sada procjenjuju na oko 235 GW.

Holandija je zemlja koja je izgradila najviše vetroparkova, većinom na moru, dok je Norveška izgradila najveći kopneni vetropark, ozbiljan progres su načinile Španija i Francuska, dok je Nemačka u protekloj godini najmanje investirala još od 2010. godine.

Energija vetra danas obično dolazi u dva različita tipa – vetroelektrane na kopnu i vetroelektrane na moru. Vetroelektrane na kopnu i na moru pružaju dve opcije za masovnu proizvodnju električne energije iz vetra. Postoje i različiti kompromisi za obe vrste instalacija.

Vetroparkovi na kopnu su danas najpopularniji tip vetroparka na svetu. Ali, u razvijenim zemljama rapidno raste interesovanje i za izgradnju vetroelektrana na moru.

Izvor: EPCG

Facebook
X.com
LinkedIn
Email
Odštampaj

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Logo

Energija Balkana

Newsletter

Nedeljni pregled vesti