Kina prešla istorijsku granicu: Solarni kapaciteti nadmašili ugalj

Kineski instalirani kapaciteti solarnih elektrana krajem jula dostigli su 1,286 milijardi kilovata, neznatno nadmašivši kapacitete termoelektrana na ugalj. Iako solarna energija brzo raste i čini više od 30 odsto ukupne instalirane snage, zbog promenljive proizvodnje ugalj i dalje ostaje važan za stabilnost elektroenergetskog sistema.

Instalirani kapaciteti solarnih elektrana u Kini prvi put su premašili kapacitete termoelektrana na ugalj, čime je fotonaponska (PV) energija postala najveći izvor električne energije u zemlji prema instaliranoj snazi, saopštila je u utorak Nacionalna uprava za energetiku Kine.

Prema podacima ove uprave, ukupni instalirani kapacitet fotonaponskih elektrana u Kini krajem jula dostigao je 1,286 milijardi kilovata, dok je kapacitet termoelektrana na ugalj iznosio 1,285 milijardi kilovata.

„Ovo predstavlja važnu prekretnicu u kineskoj tranziciji ka zelenoj i niskougljeničnoj energetici“, rekao je Liu Đijang, stručnjak Kineskog saveta za električnu energiju. On je dodao da se novi kineski elektroenergetski sistem, u kojem obnovljivi izvori imaju ključnu ulogu, ubrzano formira.

Krajem jula fotonaponska energija činila je više od 30 odsto ukupnih instaliranih proizvodnih kapaciteta električne energije u Kini. Posmatrano prema novoinstaliranim kapacitetima, njen udeo je u prvih sedam meseci 2026. godine premašio 40 odsto, što potvrđuje koliko brzo raste kineski sektor solarne energije.

Kina je izgradila kompletan lanac fotonaponske industrije, koji obuhvata istraživanje i razvoj, projektovanje i integrisanu proizvodnju. Tehnološki napredak, uključujući višestruka poboljšanja efikasnosti pretvaranja sunčeve energije u električnu, doprineo je stalnom unapređenju tehnologije i brzom smanjenju troškova.

Brz razvoj fotonaponske energije i drugih oblika nove energije u Kini daje pozitivan doprinos i na globalnom nivou.

Obnovljivi izvori sve važniji za kinesku energetiku

Kina, koja ima najveći i najbrže rastući sistem obnovljivih izvora energije na svetu, obezbeđuje više od 80 odsto fotonaponskih modula i 70 odsto opreme za vetroelektrane na globalnom tržištu, čime doprinosi zelenoj energetskoj tranziciji u mnogim zemljama.

Stručnjaci ističu da je, posebno u uslovima neizvesnosti u globalnom snabdevanju energijom i ključnim sirovinama, rast kineskih kapaciteta iz novih izvora energije omogućio zemlji da zadovolji domaću potražnju za energijom, ali i doprinese stabilnosti svetskih energetskih tržišta i lanaca snabdevanja.

Ipak, instalirani kapacitet ne znači automatski i stvarnu proizvodnju električne energije. Od januara do jula, kineske fotonaponske elektrane proizvele su ukupno 802,4 milijarde kilovat-sati električne energije, što je činilo oko 13 odsto ukupne potrošnje električne energije u zemlji.

„Fotonaponska proizvodnja je veoma promenljiva i nestabilna zbog smene dana i noći, kao i vremenskih uslova, a broj sati njenog korišćenja znatno je manji nego kod termoelektrana na ugalj. Kratkoročno gledano, termoelektrane na ugalj ostaće važan oslonac kineskog elektroenergetskog sistema, kao svojevrsna sigurnosna rezerva za stabilnost i bezbednost sistema“, rekao je Liu.

Kina sada nastoji da ojača ulogu obnovljivih izvora energije u obezbeđivanju sigurnog i pouzdanog snabdevanja električnom energijom. Nekoliko energetskih planova za period 15. petogodišnjeg plana (2026–2030) predviđa konkretne mere za bolje uključivanje obnovljivih izvora u elektroenergetski sistem.

Kina, na primer, planira da do 2030. godine dostigne oko 6.000 milijardi kilovat-sati godišnje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, pri čemu se očekuje da proizvodnja iz vetra i fotonaponskih elektrana premaši 4.000 milijardi kilovat-sati.

Kina će nastojati da proizvodnju iz fotonaponskih elektrana učini predvidljivijom i pogodnijom za upravljanje kroz nastavak tehnoloških inovacija i razvoj različitih načina primene, uključujući integrisane sisteme solarnih elektrana i baterijskih skladišta energije, kao i proizvodnju vodonika korišćenjem solarne energije, naveo je Liu.

Kina ubrzano širi solarne kapacitete – od pustinjskih elektrana do panela na krovovima i ribnjacima

Kina je solarne elektrane izgradila u gotovo svim mogućim prostorima – od ogromnih projekata u pustinjskim i industrijskim oblastima, preko kombinovanih vetro-solarnih sistema, do fotonaponskih panela postavljenih iznad ribnjaka i na krovovima kompanija. Primeri širom zemlje pokazuju kako se solarna energija integriše sa poljoprivredom, akvakulturom i industrijom, uz istovremeno razvijanje velikih centralizovanih elektrana.

Izvor: News.cn

Facebook
X.com
LinkedIn
Email
Odštampaj

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Logo

Energija Balkana

Newsletter

Nedeljni pregled vesti