Sunce i vetar

MMF: Energetska bezbednost Evrope ugrožena

Sukob Moskve i Kijeva održava visokim cene energenata, pokazuje studija koju je objavio Međunarodni monetarni fond. EU trenutno razmatra zabranu uvoza ruskog LNG-a kao deo 14. paketa sankcija.

Sukob u Ukrajini i sankcije Rusiji mogli bi da naškode energetskoj bezbednosti i ekonomskom razvoju zapadne i centralne Evrope, upozorili su analitičari Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). Studija je objavljena u trenutku kada EU razmatra ograničenja na uvoz tečnog prirodnog gasa (LNG) iz Rusije.

Uprkos „impresivnom nizu“ akcija koje su zapadni kreatori politike preduzeli u cilju jačanja energetske bezbednosti od početka Specijalne vojne operacije, troškovi energenata ostaju visoki, navodi se u studiji MMF-a.

Mešoviit efekti

Simulacije koje su sproveli autori izveštaja sugerišu da će ukrajinska kriza i mere protiv Rusije imati „mešovite efekte“ na energetsku bezbednost na srednji rok.

Smanjenje energetske zavisnosti od Moskve diverzifikacijom snabdevanja možda je učinilo kontinent bolje pripremljenim za budući šok u snabdevanju, navodi MMF. EU je povećala kupovinu goriva iz SAD i Afrike, a takođe radi na jačanju sopstvene proizvodnje energije.

Cene ostaju više

Međutim, uprkos povećanju izvora snabdevanja energentima i izvesnom smanjenju potrošnje, cene ostaju više nego što bi bile u scenariju bez sukoba, navodi se u studiji.

Sukob bi mogao „uporno da povećava cene energenata u Evropi, što bi oslabilo energetsku bezbednost“ i „učinilo ekonomsku aktivnost osetljivijom na bilo kakve energetske poremećaje“, navodi se u dokumentu.

Evropa je 2022. pretrpela najgoru energetsku krizu od sedamdesetih, izazvanu sankcijama Rusiji. Cene struje su skočile sa 45 na 598 evra po megavat-satu u avgustu te godine. EU je postepeno ukinula upotrebu ruskog uglja i uvela embargo na naftu koja se dostava pomorskim putem, smanjivši uvoz za 90 odsto. U međuvremenu, udeo Rusije u uvozu gasa u EU pao je sa 41 odsto u 2021. na 15 procenata u 2023. EU je postavila sebi cilj da postepeno ukine sav preostali uvoz ruskog fosilnog goriva do 2030. godine.

Zabrana uvoza ruskog LNG-a?

Moskva je, međutim, postala vodeći snabdevač tečnim prirodnim gasom (LNG) Unije, čineći 16 odsto njenog uvoza prošle godine. EU trenutno razmatra zabranu uvoza ruskog LNG-a kao deo 14. paketa sankcija.

Moskva je upozorila da će bilo kakva ograničenja ruskog LNG-a – zajedno sa naporima da se zemlja „istisne“ sa energetskih tržišta – samo podići cena gasa za potrošače u EU.

Od pokretanja velike kampanje sankcija Zapada 2022. godine, Moskva je većinu svog izvoza energenata preusmerila u Aziju, pre svega u Kinu i Indiju.

Izvor: RT Balkan

Facebook
X.com
LinkedIn
Email
Odštampaj

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Logo

Energija Balkana

Newsletter

Nedeljni pregled vesti