Šta se krije iza rasta cena hrane

Hrana je neizostavni element svakodnevnog života. Funkcionisanje živih organizma zavisi od ishrane. Dok u nekim delovima sveta hrane ima u izobilju, gde se čak negde i baca, u nekim zemljama ljudi umiru zbog gladi. Rast cena hrane koji se javio u poslednje vreme na globalnom nivou uslovljen je različitim faktorima.

Svetski indeks cena hrane dostigao je najviši nivo u istoriji u martu 2022. godine, pre nego što je postepeno padao devet meseci do decembra 2022.godine. Šta je izazvalo ovaj porast?

Postoje mnoge promenljive koje doprinose rastu cena globalne hrane, ali poremećaji lanca snabdevanja i klimatske promene su dva glavna pokretača skoka cena tokom poslednjih godina.

Poremećaji lanca snabdevanja

Pandemija virusa korone i ruska invazija na Ukrajinu izazvali su velike poremećaje u globalnim sistemima hrane, menjajući trgovinske obrasce, proizvodnju i potrošnju robe.

Pandemija je uticala na globalne prehrambene sisteme kroz niz faktora, uključujući promenu u potrošnji hrane, ograničenja radne snage i poremećaje u obrascima trgovine, što je dovelo do rasta cena hrane.

Krajem februara 2022. godine, Rusija je izvršila invaziju na Ukrajinu, blokirajući vitalni izvoz robe za međunarodne prehrambene sisteme i izazivajući nagli skok cena hrane.

Ukrajina je bila četvrti najveći svetski izvoznik žitarica pre invazije. Rusija i Ukrajina zajedno izvoze oko 28% svetske pšenice i 15% kukuruza.

Istovremeno, industrija đubriva je takođe osetila pritisak.

Klimatske promene

Kako globalne temperature rastu i vremenski obrasci postaju sve nepredvidiviji, vidimo porast ekstremnih vremenskih događaja koji imaju razarajući efekat na useve širom sveta.

Rod pirinča u Indiji je opao za oko 8% u 2022. godini zbog nedostatka padavina, dok su uslovi suše u EU doveli do prinosa žitarica koji su približno 16% ispod petogodišnjeg proseka.

Prema kompaniji NASA, ako emisije gasova staklene bašte nastave da rastu, predviđa se da će prinos kukuruza smanjiti za 24% do 2030. godine, dok bi, suprotno ovome, prinos pšenice mogao da se poveća za oko 17%.

Vremenski uslovi direktno utiču na biljnu proizvodnju, što zauzvrat utiče na cene hrane.

Uloga đubriva

Rastuće cene hrane zabrinjavaju jer direktno utiču na bezbednost hrane. Kada cene rastu, ljudima postaje teže da priušte dovoljno hrane da zadovolje svoje potrebe. To može dovesti do gladi, neuhranjenosti i društvene i političke nestabilnosti.

Postoje koraci koji se mogu preduzeti da bi se ublažili efekti rasta cena hrane, kao što je povećanje i stvaranje raznovrsnosti globalne ponude đubriva. Raznovrsnost snabdevanja đubrivom može ublažiti pritisak izazvan poremećajima u lancu snabdevanja. Pored toga, upotreba đubriva koja poboljšavaju otpornost biljaka na faktore stresa iz okruženja kao što je suša mogu pomoći u povećanju prinosa useva.

Izvor: VisualCapitalist

Facebook
Twitter
LinkedIn
Email
Odštampaj

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Logo

Newsletter

Možda će Vam se svideti:

Logo

Energija Balkana

Newsletter

Nedeljni pregled vesti