CO2

Da li je čovek spreman da život promeni da bi smanjio klimatske promene?

Da li se neko igra sa vremenskim prilikama?

Sve se češće čuje za neobične ekstremne vremenske događaje koji pogađaju razne delove planete. Gotovo je izvesno da iza svih tih vremenskih „prilika” – klimatskih promena – stoji čovek. Pitanje je na koji način ljudi utiču na vremenske obrasce: kroz geonženjering ili povećanje emisija CO2. Geoinženjering je specifično zračenje moćnih radio talasa u jonosferu, može izazvati zagrevanje i „podizanje“ Zemljine jonosfere, što se može se koristiti za kontrolu vremenskih prilika (najpoznatiji projekat HAARP). Poznat već 70 godina, decenijama je u tajnosti razvijan od strane vojnih i obaveštajnih agencija SAD.

Čitaj Još »

Neto nulta emisija u rukama osam zemalja

Zemlje koje su bogate prirodnim resursima, poput prašuma koje prirodno upijaju CO2 iz atmosfere, zatim, zemlje s malom populacijom i ograničenom industrijskom proizvodnjom su na dobrom putu da pre svih stignu do zacrtanih ciljeva. Neke zemlje su taj rezultat već ostvarile – njih osam, prema istraživanju koje je uradio Enerdži Monitor.

Čitaj Još »

Jasne smernice su potrebne Svetu u borbi sa klimatskim promenama

Stalan tok finansija za pokretanje energetske tranzicije važniji je nego ikad za prevazilaženje verovatno najveće energetske krize od 1970-ih. Energetske kompanije ne mogu da podrže neto nulte ciljeve emisije bez mnogo veće finansijske podrške, posebno od industrija koje eksploatišu naftu i gas.

Čitaj Još »
Rastu emisije gasova sa efektom staklene bašte

BiH: Sistem trgovanja emisijama CO2 biće spreman do 2026.

Iako ne postoje obavezujući rokovi za uvođenje poreza na CO2, to će se, verovatno, ubrzati na osnovu nedavne odluke Evropske unije da uvede mehanizam za prilagođavanje granica ugljen-dioksida (CBAM) 2026. godine. Vlasti u BiH su poručile da će do tada biti spreman sistem naplate i trgovanja emisijama ugljen-dioksida, kako bi se izbeglo plaćanje prekograničnog poreza EU na CO2.

Čitaj Još »

Trgovina emisijama CO2 za punije državne kase

Trgovina štetnim gasovima, inicijativa koja se čula na sednici Veća ministara Bosne i Hercegovine, prisutna je u više od 40 država, dok je kineski sistem trgovine ugljenikom najveći na svetu. Pored ekoloških efekata, trgovina ugljenikom znači i prihode za državu, koji se mogu koristiti za održiv razvoj i snižavanje poreskog opterećenja.

Čitaj Još »

Mapa svetskih emisija ugljen-dioksida

Poznato je da se ugljen-dioksid, CO2 nalazi svuda oko nas. Ima svoje pozitivne strane tako što se koristi u raznim sferama ali takođe ima višestruke negativne strane koji utiču na životnu sredinu i klimu. Za zaustavljanje klimatskih promena više nije dovoljno samo da smanjimo emisije, već će je neophodno i da višak CO2 uhvatimo i uklonimo iz atmosfere.

Čitaj Još »

Nulte emisije u proizvodnji čelika uz pomoć biomase

Biomasa kao alternativni obnovljivi izvor energije, našao je put u primeni kod proizvodnje čelika. Biomasa predstavlja glavnu podršku prilikom proizvodnje davajući efekat skoro nulte emisije štetnih gasova i CO2. Na ovaj način biomasa daje doprinos u očuvanju životne srediine i nosi se sa izazovima klimatskih promena.

Čitaj Još »

EU uvodi porez na CO2

Evropska unija postigla je dogovor o uvođenju porez na uvozni čelik i električnu energiju koji su proizvedeni u zemljama sa blažim ekološkim propisima Ova šema će se primenjivati i na uvozni vodonik, koji nije bio u izvornom predlogu, ali su ga zastupnici EU-a zagovarali u pregovorima.

Čitaj Još »
Taksa na CO2 – ekološka ili ekonomska mera?

Zavera „Velike neto nulte emisije ugljenika“ i „Veliki reset“ SEF-a

Lobisti globalnog zagrevanja su uspeli da navedu veliki deo sveta da je najbolje za čovečanstvo da eliminiše ugljovodonike, uključujući naftu, prirodni gas, ugalj, pa čak i struju iz nuklearnih postojenja koja „ne emituju ugljenik” do 2050. godine. Svetski ekonomski forum trenutno promoviše Veliki reset svetske ekonomije. To je nacrt za globalni tehnokratski totalitarni korporativizam, onaj koji obećava ogromnu nezaposlenost, deindustrijalizaciju i ekonomski kolaps po planu. Pandemija koronavirusa je pogodno postavila scenu za Veliki reset i Agendu UN 2030 Neto nulte emisije ugljenika.

Čitaj Još »

Ozelenjavanje zgrada – zamajac za građevinsku industriju

Potrošnja energije u stambenim zgradama, na nivou cele Evropske unije, mora da se smanji za 80% do 2050. godine, u skladu sa dugoročnim ciljevima EU o klimatskoj neutralnosti do 2050. godine. Zgrade u Hrvatskoj su odgovorne za više od 40 % potrošnje energije i emituju oko 36% emisija CO2.

Čitaj Još »
Rastu emisije gasova sa efektom staklene bašte

Povećanje emisija CO₂

Činjenica da je porast broja ljudi tokom decenija i vekova uticao na povećanje broja automobila, industrijalizaciju kao i druge ne manje bitne faktore koji su usko povezani i koji su uticali na životnu sredinu i klimatske promene. Pre industrijske revolucije (1760-1840), emisije su bile veoma niske. Sa pronalaskom parne mašine, manufakturna proizvodnja zamenjena je fabričkim radom.

Čitaj Još »

SAD odbacuju titulu najvećeg „klimatskog zlikovca“ i upiru prstom u Kinu

SAD, nakon 30 godina protivljenja osnivanju fonda za „gubitak i štetu“, koji bi trebao da bude usmeren ka siromašnim zemljama koje pate od najgorih uticaja klimatskih promena, signalizirale su da bi njihov dugogodišnji imidž globalnog klimatskog negativca sada trebalo prikovati za novog krivca: Kinu. Kina i mnogi klimatski aktivisti ukazuju na dugu istoriju Amerike kao vodećeg zagađivača ugljenikom.

Čitaj Još »
Logo

Energija Balkana

Newsletter

Nedeljni pregled vesti