CO2

Taksa na CO2 – ekološka ili ekonomska mera?

Takse na CO2 plaćaće i brodarski sektor

Evropska komisije predložiće sredinom meseca najveću reorganizaciju svog sistema trgovine emisijama (ETS) od kako je politika pokrenuta 2005. ETS primorava elektrane, fabrike i aviokompanije da kupuju dozvole za CO2, stvarajući finansijski podsticaj za manje zagađivanje. Brodarstvo, grejanje i automobili biće u fokusu prilikom reorganizacije tržišta ugljenika u EU.

Čitaj Još »
Severni tok 2 vodonik

Ekološki prihvatljiva goriva obogaćena vodonikom

Automobili sa alternativnom energijom – hibridna i električna vozila su u porastu, što doprinosi globalnim naporima za smanjenje emisije CO2 i drugih štetnih gasova. Istraživači traže nova rešenja za ovaj tekući gorući problem, koji sve više utiče na životnu sredinu. Cilj je da dodavanjem vodonika automobil bude štedljiviji i proizvodi manje štetnih emisija.

Čitaj Još »

Hidroenergija – zaboravljeni div čiste struje

U IEA su zabrinuti zbog opadajuće dinamike u izgradnji hidroelektrana, koje su najvažniji izvor struje bez CO2. Hidroenergija, čiji potencijaln je iskorišćen manje od 50 odsto, bila je izvor jedne šestine svetske proizvodnje struje tokom 2020. U hidroelektranama je proizvedeno više struje nego u svim drugim OIE zajedno.

Čitaj Još »

Visoke peći – loša investicija ili loša prognoza?

Ukupne direktne emisije iz globalnog sektora gvožđa i čelika moraju da padnu za više od 50% do 2050. u odnosu na 2019. kako bi se ispunili ciljevi Pariskog sporazuma, smatraju u IEA. Idustrija čelika ima 70 milijardi dolara zarobljenih u potencijalno zastareloj tehnologiji, a još gradi visoke peći na ugalj, koji će zastareti zbog emisije CO2.

Čitaj Još »
čovek odgovoran za klimatske promene

EU usvojila prvi evropski klimatski zakon

Prvobitno objavljeno od strane Saveta Evropske unije pored klimatske neutralnosti i postizanja negativnih emisija nakon 2050. godine, evropski zakon o klimi postavlja i obavezujući klimatski cilj Unije za smanjenje neto emisija gasova sa efektom staklene bašte za najmanje 55 odsto do 2030. u poređenju sa 1990. godinom.

Čitaj Još »

Par činjenica o CO2

„… a ako činjenice ne odgovaraju zacrtanoj agendi tim gore po njih”. Zato apelujemo na sagledavanje problema iz više uglova i analiziranje svih mogućih ishoda u svrhu što kvalitetnije pripreme naše male države, našeg regiona, Evrope, ali i čitavog sveta na moguću budućnost, pre svega se fokusirajući na energetiku odnosno energetske potrebe.

Čitaj Još »
U Hrvatskoj neodrživ sistem podsticaja za OIE

Sve jeftinija proizvodnja zelene energije

Zamena trenutnih kapaciteta snage uglja obnovljivim izvorima uštedela bi operaterima 32 milijarde dolara godišnje i smanjila godišnje emisije CO2 za oko tri milijarde tona, navedeno je u izveštaju IRENA uz napomene da je većina kapaciteta energije vetra i sunca instalirana 2020. isplativija od ulaganja u proizvodnju energije iz uglja.

Čitaj Još »

Šel izlazi iz eksploatacije škriljaca u Teksasu

Šel razmatra prodaju udela na najvećem američkom naftnom polju Permian, čija se vrednost procenjuje na 10 milijardi dolara. Aktivnost spajanja i preuzimanja u okviru najvećeg polja škriljaca u Americi – Permian, povećana je u poslednjih godinu dana, jer su neke kompanije nastojale da ojačaju holdinge, a druge su iskoristile rast cena za prodaju.

Čitaj Još »
Taksa na CO2 – ekološka ili ekonomska mera?

Koncentracija CO2 najveća u poslednjih 4,5 miliona godina

Ekonomski poremećaji zbog pandemije praktično nisu uticali na trend povećanja CO2 u atmosferi. U poređenju sa majom 2020. prosek CO2 za ovaj mesec je porastao za 1,8 ppm. Na osnovu geoloških dokaza prikupljenih tokom šest decenija naučnici su pratili atmosferski CO2: ovogodišnji vrhunac je najviši u poslednjih 4,5 miliona godina.

Čitaj Još »

Članice G7 hvale zelenu, a ulažu u fosilnu energiju

Uprkos obećanjima o zelenom oporavku i odustajanju od fosilnih goriva zemlje G7 su od početka pandemije Covid-19 pomagale više sektor fosilnie nego obnovljive energije. Najveća podrška data je sektoru transporta, ukazuje organizacija Tearfund, ističući da G7 još ne ulažu dovoljno u tehnologije za brzu dekarbonizaciju njihovih ekonomija, odnosno, nisu stvorile zelena radna mesta kao odgovor na Covid-19.

Čitaj Još »
Bez uglja nema struje grejanja

Srpska elektroenergetika u nametnutoj tranziciji

Domaći resurs, domaće znanje i domaća proizvodnja, garant su energetske bezbednosti Srbije. U Srbiji još uvek nije, ni u nacrtu, pripremljen objedinjeni energetski i klimatski plan razvoja, koji će definisati budućnost energetike zemlje. Zato se moramo čuvati od hipokrizije i dvostrukih standarda bogatih članica Evropske unije.

Čitaj Još »
Logo

Energija Balkana

Newsletter

Nedeljni pregled vesti